Mentalni poremećaji su šesti najveći zdravstveni problem u Srbiji, a ljudi ipak žive u naivnom uverenju da se to dešava "nekom drugom".
U svetu se danas obeležava Dan mentalnog zdravlja, a u Srbiji u ovom trenutku poremecaji mentalnog zdravlja spadaju medu šest najcešcih nezaraznih bolesti.
Prema podacima Instituta za javno zdravlje Batut najcešce bolesti koje muce stanovništvo Srbije su bolesti srca i krvnih sudova, maligni tumori, šecerna bolest, opstruktivna bolest pluca, povrede i trovanja, poremecaji mentalnog zdravlja.
U poslednjem Istraživanju zdravlja stanovništva Srbije navodi se da problemi mentalnog zdravlja predstavljaju sve veci problem, te da je identifikacija grupa stanovništva koje su pod povišenim rizikom važna za kreiranje preventivnih programa.
Depresija je jedan od najrasprostranjenijih poremecaja, a prema podacima Svetske zdravstvene organizacije ona je cetvrti najcešci uzrok izostanka sa posla, a procenjuje se da ce do 2020. godine biti na drugom mestu.
U Istraživanju zdravlja stanovništva Srbije utvrdeno je da 4,1 odsto stanovnika pokazuje simptome depresije, a SZO procenjuje da u zemljama Evrope svaki 15 stanovnik ima simptome depresije.
Simptomi depresije prisutni su u znacajno vecem procentu kod žena (5,3 odsto) nego kod muškaraca (2,9 odsto), kao i u populaciji starih i najsiromašnijih.
Osobe sa mentalnim problemima i dalje prati stigmatizacija, nisu ukljuceni u društveni život, a u okviru antistigma kampanje "Sve naše tajne", danas je predstavljeno istraživanje "Cega se mladi u Beogradu stide", Centra za edukaciju istraživanje i razvoj.
Sprovedena je anketa medu mladima tako što je svako od njih na parcetu papira podelio tajnu koju nikome nije rekao, a prema recima Mie Popic ispostavilo se da su im svima tajne gotovo iste - osecaj stida, problemi sa samopouzdanjem, anksioznost, kontrola sopstvenih emocija, problematicni porodicni odnosi.
"Ideja ovog projekta je da mladima predocimo da nisu usamljeni u svom problemu, da i ostali imaju slicne probleme", rekla je Popic na konferenciji za novinare i dodala da je primeceno da se mladi najmanje obracaju strucnjacima kada imaju problem.
Psiholog Danijel Meškovic kaže da u psihijatrijskim ustanovama postoje odeljenja za adolescente, ali da mladi imaju strah da se jave za pomoc, kao i da su lekari u zdravstvenom sistemu preoptereceni tako da imaju ograniceno vreme za svakog pacijenta.
"Naše ustanove nemaju pristup naklonjen mladima. Pokušaj da se napravi savetovališta na nivou domova zdravlja se ponovo vracaju. Medutim, cini mi se da su ljudi koji rade u savetovalištima, psiholozi, pedijatri, ginekolozi nedovoljno obuceni", kaže Meškovic.
Psiholozi u školama, kako kaže, kada ih pitate cime se bave odgovaraju da se bave papirologijom i formalnostima da nemaju vremena da se bave mladim ljudima.
Mentalni problemi su svetski fenomen, nastavlja on, i dodaje da su mnoga istraživanja pokazala da se najmanje mentalnih problema javlja u onim zajednicama gde postoji dobra društvena povezanost, gde postoji mreža psihološke podrške.
"Danas možemo videti društvo koje sedi u kaficu i svi gledaju u mobilne telefone", kaže Meškovic i dodaje da raste broj osoba sa poremecajem licnosti, jer smo u eri prebrzih promena, previše dešavanja, previše informacija.
Devet koraka do boljeg mentalnog zdravlja
Najnovije i najzanimljivije vesti iz sveta zabave, kulture, muzike, filma, lifestyle, putovanja i seksualnosti pratite na našoj Facebook stranici -MONDOZabava, kao i na Twitteru@Mondo_zabava.