Pod naslovom "Todorićev Agrokor: Začetek konca balkanskega imperija?", analitičari su dali presek stanja iz kog proizilazi da bi najveći hrvatski i balkanski preduzetnik ubrzo mogao ostati bez dobrog dela svog carstva, kako bi izbegao bankrot.

Bude li prodao udele u svojim kompanijama, prenosi Index,hr, gotovo neminovno slede otpuštanja, a pad njegovog poslovnog imperija preliće se i na druge zemlje, pišu Primož Cirman i Vesna Vukovič za Siol.net.

U junu 2012. godine vođstvo Merkatora, najvećeg slovenačkog trgovačkog lanca, preuzeo je Toni Balažič. U prvim je intervjuima naglašavao kako kompanija treba stabilnog vlasnika. Dve godine kasnije Pivovarna Laško i banke, nakon nekoliko neuspelih pokušaja prodale su većinski deo Merkatora Agrokoru, hrvatskom prehrambeno-trgovačkom divu.

Danas, gotovo pet godina nakon što je Balažic govorio o potrebi za stabilnim vlasnikom, konačno je jasno da to Agrokor nije, piše slovenski portal Siol.net.

Iz hrvatskih i međunarodnih investicijskih krugova već neko vreme javljaju se naznake da se nad carstvom Ivice Todorića, najuticajnijeg hrvatskog tajkuna, skupljaju tamni oblaci.

Banke, ključne za likvidnosti poslovnog sistema, kod kojih ima tri milijarde evra dugova sve su nestrpljivije. Neke od njih već su Todoriću poručile da ne žele više posuđivati novac, druge zahtevaju drastične mere u poslovanju.

Agrokor još pre godinu dana, i to uz pomoć američke investicijske banke Goldman Saks, nije uspeo da izda obveznice, kojim bi reprogramirao veći deo duga kompanije.

Neki dobavljači, već navikli na astronomski duge uslove plaćanja, kao sredstvo plaćanja primaju Konzumove (trgovinski lanac u Srbiji pod imenom Idea) potrošačke bonove. Hrvatski su mediji već pisali kako Konzum i svoje dugove za odvoz smeća plaća u bonovima.

Na kraju, daleko najjači znak pogoršanja stiže od međunarodne rejting agencije Mudis (Moody's) koja je nedavno snizila Agrokorov rejting s B2 na B3. Ta je zadnja ocena iz grupe B koja se odnosi na "visoko špekulativna ulaganjima" i spada u bezvredni, džank (junk) rejting.

Novim sniženjem kompanija je označena kao "značajno rizičnom". Glavni razlozi smanjenja ocene su slabiji operativni rezultati i visok nivo duga.


IGNORISANJE UPOZORENJA

"Kad je Agrokor došao u Sloveniju, skeptici su upozoravali da je Todorićev poslovni sistem ustav u financijskom smislu tempirana bomba, koja bi mogla nekoliko godina nakon kupovine Merkatora da eksplodira preko granice na Sutli. No njih niko nije želeo da sluša. Najmanje politika, čija je aktivna pasivnost Todoriću u Sloveniji pomogla da otvori vrata", piše Siol. net.

Razlika je u ovaj put u tome što se sumnjivcima sada ne može zalepiti etiketa "obrane nacionalnih interesa" ili pripisati druge skrivene motiva protiv Agrokora, koji su povezani s Merkatorom. Naime, sumnje u održivost Agrokorovog financijskog balona dolaze iz same jezgre globalnog kapitalizma.

Deo razloga za Agrokorove probleme svakako se može pripisati objektivnim činjenicama koji proizlaze iz prirode ovog poslovnog sistema. Todorić ga je godinama gradio na račun hrvatske države, koja ga je hranila subvencijama (samo je u 2015. primio 26 miliona evra državnih subvencija), branila ga od inostrane konkurencije i pomagala mu politikom kursa kune, što je za Agrokor ključno jer ima kredite u evrima i dolarima.


PROBLEM S TAJMINGOM

Todorić, jedan od najvećih tajkuna u bivšoj Jugoslaviji, Agrokor je počeo graditi u ranim godina hrvatske samostalnosti. Dok je gotovo trećina Hrvatske patila pod okupacijom, Todorić je prijateljstvo s članovima obitelji Tuđman i tadašnjim premijerom Nikicom Valentićem iskoristio za kupnju jeftinih preduzeća, koje je finansirao povoljnim kreditima tada državne Zagrebačke banke.

Danas je Agrokor prehrambeno-trgovački div koji zapošljava više od 60 hiljada ljudi, u svom vlasništvu ima Konzum, Merkator, Ideu, Jamnicu, Zvijezdu, Ledo, PIK Vinkovci PIK Vrbovec, Sarajevo Kiseljak, Tisak ...

Istovremeno sa širenjem, Agrokor se morao nositi s konkurencijom koja nikada nije bila jača. Moglo bi se čak reći da je imao Todorić nesreće, jer se proširio u krivo vreme.

Kad je Agrokoru nakon gotovo osam godina, uz podršku lobista svih boja i nacionalnosti, uspio napad na Merkator, tržište je u Sloveniji bilo sasvim drukčiji nego kad je Todorić u vreme Zorana Jankovića "bacio oko na najboljeg suseda".

Potrošači u Sloveniji, koja je upravo bila izašla iz druge recesije, osetili su posljedice ekonomske krize. Kupci su počeli gledati na svaki evro. Za vlasnike trgovina na tržištu koje je najvišu kupovnu moć, to nikada nije dobro.

Već u 2014. godini je istraživanje tvrtke GfK zabeležilo je promene u šoping navikama Slovenaca. Među mladim potrošačima, u dobi od 30 godina, bili su najpopularniji diskontni trgovci, koji su na velika vrata ušli u Sloveniji. Onima u starosnoj grupi između 31 i 50 godina bili su najpoželjniji Špar i Tuš. Merkator je bio najpopularniji u najstarijoj grupi (51-75 godina), penzionerima.

U krizi je nestala lojalnost trgovcima, zaboravljene su prednosti koje donosi (Merkatorova) "pika kartica". Poznavaoci trgovine u Sloveniji opisuju današnju aktivnost slovenačkih kupaca kao "promiskuitetnu", jer ih više ili manje zanima samo najpovoljnija cena.

To je okruženje u kojem su se najbolje snašli diskontni trgovci, velike evropske multinacionalke već navikle na žestoku borbu s konkurencijom. Iako su sve velike trgovine zabeležile pad prihoda po kvadratnom metru prodajne površine, diskontne trgovine nastavile su rasti po selima.

Ovakvu situaciju Agrokor nije očekivao. Tvrtka koju je godinama hrvatska država, na to nije bila navikla.

KOJE JE REŠENJE

Najbogatiji Hrvat stoga ima na raspolaganju privremeno rešenje, smatraju slovenački analitičari - javnu inicijalnoj ponudu (IPO) deonica na berzi za diviziju prehrane. Time će zadržati vlast u većem delu grupe, jer proizvodnja hrane i pića predstavlja jednu petinu Agrokorovih prihoda. Nema sumnja da će financijski investitori, koji će biti novi suvlasnici prehrambenih kompanija, zahtevati njihovu veću profitabilnost.

To gotovo sigurno znači da će u Agrokoru krenuti otpuštanja, što će biti veliki problem za Hrvatsku, koja se još bori s natprosečnom nezaposlenosti. Sve će se firme naći pred snižavanjem troškova. Prema podacima za prvih devet meseci ove godine, tvrtke Ledo, Jamnica i Zvijezda u ovom periodu pozitivno posluju, neki drugi delovi Agrokora (Tisku, Belje, PIK Vinkovci, VUPIK) su na gubitku.

Ako počne pad Agrokora, prvo će se zatresti Hrvatska, gde za Todorićev koncern već neko vreme smatraju da su "preveliki da padne". Agrokor je u 2015. godini ostvario prihod od 6,8 ​​milijardi evra. To je ekvivalent skoro jedne petine svih prihoda, koji se generiše u Hrvatskoj od 584 kompanija koje su obvezne da objave konsolidovane bilanse.

Gotovo je sigurno da će hrvatska država na ovaj ili onaj način pomoći Agrokoru - i to zbog "politike rotirajućih vrata" između Agrokorovih menadžera i politike. Trenutni hrvatski ministar financija Zdravko Marić dolazi iz Agrokora. Po meri Agrokora je i doneta poresna reforma HDZ-ove vlade, smatraju kritičari.