Ljudi sve negde do 19. veka nisu previše razmišljali o prvom obroku u toku dana. Kako smo onda postali "opsednuti doručkom"?
Sigurno ste sto (ako ne i više) puta culi da je "dorucak najvažniji obrok u toku dana". Ako ga preskocite, mudruje se dalje, nekoliko nezgodnih stvari može da se desi: ili cete se prejedati u toku dana, pa cete se ugojiti, necete moci da se skoncentrišete ni na šta, ili cete biti i ljuti i spremni da se svadate zato što ste gladni,
I taman kad se ovakvo shvatanje uvrežilo, eto nove mode u poslednjih par godina: isprekidani post, koji zagovara teoriju da bi bilo dobro da ne jedete ništa oko 16 sati tokom dana, pa se dorucak odlaže za što je moguce kasnije. I, kao i redovan dorucak, i ovaj isprekidani post navodno ima brojne pozitivne efekte po zdravlje, od obnavljanja celija, do skidanja viška kilograma.
Pa koliko je onda stvarno važan dorucak? Evo šta kažu strucnjaci.
Argumenti u prilog dorucku
Negde do 19. veka, za dorucak se jelo ono što se nade, uglavnom ostaci od vecere od prethodnog dana. Ali, sa industrijskom revolucijom, ljudi su poceli da se brinu da ce stajanje ili sedenje na jednom mestu tokom celog dana imati za posledicu i probleme sa varenjem, i javila se teorija o tome kako ce dobar, obilan dorucak to srediti.
A ovih dana, ako u pretraživac ukucate "dorucak", Google ce vam izlistati stotine i stotine strana na ovu temu. Studija iz 1999. godine, recimo, objavljena u strucnom casopisu Physiological Behavior pokazala je da osobe koje ne doruckuju do podneva budu iscrpljene i pokazuju znacajno lošije rezultate na testovima pamcenja. Slicna studija iz 2013. pokazala je da deca mlada od 13 godina koja ne doruckuju imaju lošije rezultate u školi od dece koja doruckuju.
Mala studija objavljena ove godine pokazala je da osobe koje doruckuju ovsenu kašu s mlekom bolje vare, sagorevaju i metabolišu ugljene hidrate od osoba koje preskacu dorucak, a što se dobijanja na težini tice, istraživanje iz 2017. pokazalo je da ljudi koji doruckuju bar cetiri puta nedeljno imaju stabilniji indeks telesne mase od onih koji generalno ne doruckuju.
S druge strane, Karolin Braun, nutricionista iz Njujorka za "Hafington post" je rekla da ona generalno jeste za dorucak, ali da to "ne mora da bude nikakav veliki obrok" i da bi trebalo prosto da bude "u nekoliko prvih sati po budenju".
"Klijentima preporucujem da doruckuju do 10 sati, i toga se pridržavam", kaže ona.
Ako doruckujete kasnije
A šta ako ne volite da jedete cim se probudite? Pa, ima istraživanja koja kažu da je i to sasvim OK.
Nedavna studija pokazala je da produženje vremena koje prode izmedu vecere (prethodnog dana) i dorucka pozitivno utice na skidanje viška kilograma. Pri tome, ne misli se ni na kakvo sumanuto izgladnjivanje, vec prosto na to da doruckujete recimo sat i po kasnije nego obicno.
Naravno, pad nivoa šecera u krvi nije za zezanje, a to odlaganje dorucka može da ga izazove. Šta da radite? Slušajte sopstveno telo.
Braunova kaže da kad je rec o isprekidanom postu, klijentima radije savetuje da veceraju ranije, nego da kasnije doruckuju narednog dana.
"Mislim da je mnogo efikasniji nacin da postignete ono što želite da vecerate ranije i onda do ujutru više ne zalazite u kuhinju", kaže ona.
Ako preskacete dorucak
Naravno, sva ova istraživanja na temu dorucka, ne kažu da je dorucak "alfa i omega" dobrog zdravlja. Studija objavljena u strucnom casopisu American Journal of Clinical Nutrition kaže da ljudi koji preskacu dorucak možda sagore i više kalorija tokom dana od onih koji redovno doruckuju, mada upozorava da ima indicija da takva navika povecava zapaljenske procese u organizmu.
I još nešto: ako je jedino što ikada doruckujete "nešto slatko", pecivo sa džemom, krofna, bilo kakva kremasta lisnata testa… Bolje nemojte da doruckujete uopšte.
Zdrav dorucak znaci da pojedete kombinaciju proteina i zdravih masti. Ali, ako niste gladni ujutru…
"Najviše smisla ima da jedete kad ste gladni", kaže Marion Nesle, profesor dijetologije sa Unvierziteta u Njujorku.
I ima još jedan koristan savet: ne zavaravajte glad kafom, tako cete naneti sebi više štete nego koristi.