Pacijenti nisu zadovoljni komunikacijom sa lekarima, a lekari nisu zadovoljni platom, pokazalo je istraživanje koje su sproveli Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje dr Milan Jovanović Batut, rekla je u petak predsednica Nacionalne komisije za stalno unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite Snežana Simić.

"Pacijenti smatraju i da još ne dobijaju dovoljno informacija o svom zdravlju, da ne mogu dovoljno da utiču na plan terapije, tretman nege i lečenja u zdravstvenim ustanovama", rekla je Simić na konferenciji za novinare Ministarstva zdravlja u Vladi Srbije.

Ona je kazala da se primećuju pomaci u radu zdravstvenih ustanova, kao i da su pacijenti zadovoljniji, što je pokazala anketa koja je obuhvatila oko 100.000 pacijenata.

Simić je rekla da zaposleni u zdravstvenim ustanovama uglavnom nisu zadovoljni platom, "ali je značajno poraslo njihovo zadovoljstvo poslom i svim aspektima posla u zdravstvenim ustanovama".

Kada je reč o zdravstvenim radnicima, anketa koja je obuhvatila njih oko 66 hiljada.

Simić je napomenula da postoje razlike između regiona, tako da su korisnici zdravstvenih usluga manje zadovoljni u istočnoj i delovima centralne Srbije.

Istraživanje zadovoljstva korisnika i zaposlenih u zdravstvenom sistemu obavljeno je u okviru aktivnosti na stalnom unapređenju kvaliteta rada u zdravstvenim ustanovama koje sprovode Ministarstvo zdravlja u saradnji sa Institutom za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović-Batut".

Ministar zdravlja Srbije Tomica Milosavljević istakao je značaj Strategije za stalno unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbednosti pacijenata koju je Vlada usvojila 13. februara ove godine.

On je rekao da je usvajanje Strategije važan i značajan trenutak u razvoju zdravstvenog sistema Srbije, i da predstavlja veliku prekretnicu u razvoju ovog sistema.

Cilj primene Strategije, između ostalog, je smanjenje neujednačenog kvaliteta zdravstvenih usluga, neprihvatljivog nivoa variranja u ishodima po zdravlje lečenih pacijenata, neefikasnog korišćenja zdravstvenih tehnologija, vremena čekanja na medicinske procedure i intervencije.

Na pitanje novinara kako se može smanjiti smrtnost od kardio-vaskularnih oboljenja, po čemu je naša zemlja druga u Evropi, Milosavljević je kazao da se taj problem ne može rešiti samo otvaranjem novih kardio-vaskularnih centara i povećavanjem kapaciteta zdravstvenih ustanova, već se pre svega mora raditi na prevenciji.

Prema njegovim rečima, potrebno je raditi na promeni ponašanja, smanjiti pušenje i konzumiranje alkohola, bez čega se ovaj problem ne može rešiti.

On je podsetio da je planirano otvaranje novih kadrio-vaskularnih centara u Nišu i Kragujevcu, a u ponedeljak, 23. februara biće otvorena i nova sala za kardio-hirurške intervencije u Institutu za kardiovaskularne bolesti Kliničkog centra Srbije.

Državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja Nevena Karanović podsetila je da je u oktobru prošle godine osnovana Agencije za akreditaciju, koja će se baviti postavljanjem standarda i kontrolisati rad zdravstvenih ustanova koje će dobijati sertifikat o kvalitetu.

"Na taj način pacijentima će biti garantovano da je lečenje u zdravstvenim ustanovama sa akreditacijom bezbednije", rekla je ona.

(agencije/MONDO - foto FoNet)