Redovan desetogodišnji popis stanovništva trebalo bi da se održi između 1. i 30. aprila sledeće godine, a da li će biti i kojoj formi još se ne zna.
Kao opcije pominju se odlaganje, ali i organizovanje bar dela popisa onlajn. Takođe se pominje da će u popisu biti i neka nova pitanja, poput fertiliteta muškaraca, a zanimljivo je i kako će biti tretirane transrodne osobe.
Na popisu 2011. godine kao novo pitanje, a u skladu sa propisom EU, uvedeno je izjašnjavanje o invaliditetu, koje se kod nas prvi put pojavilo.
Sad bi to trebalo da budu, po rečima demografa Vladimira Nikitovića iz Centra za demografska istraživanja, pitanje o muškom fertilitetu.
Do sada su samo žene pitane koliko imaju dece, a sada bi na to pitanje trebalo da odgovore i muškarci. Time će se, praktično, o bračnim izjašnjavati i o vanbračnim potomcima.
"Ostale zemlje već imaju to pitanje. Pokrenuli smo ovu temu još pred prošli popis, ali nismo uspeli. Sada je iza toga stao Centar za demografska istraživanja i naišli smo na razumevanje", kaže Nikitović.
U Republičkom zavodu za statistiku, kako kažu, pomno prate zdravstveno stanje nacije, pa će popisivanje od toga zavisiti.
"Redovno pratimo epidemiološku situaciju, procenjujemo rizike i razrađujemo različite strategije za sprovođenje Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2021. Između ostalog, razmatramo i sve prednosti i nedostatke, kako onlajn popisivanja, tako i drugih metoda prikupljanja podataka u vanrednim okolnostima", rekla je za Ljiljana Đorđević, načelnik Odeljenja za popis stanovništva RZZS.
Kako napominje, sadržaj Popisa već je definisan Zakonom o popisu, koji je usvojen u februaru.
Prema njemu, o građanima se prikupljaju lični podaci: ime i prezime, ime roditelja, pol, datum rođenja, jedinstven matični broj, adresa, državljanstvo, mesto rođenja, mesto iz og se osoba doselila, datum i razlog doseljenja, period boravka u inostranstvu, bračni status, da li osoba živi u vanbračnoj zajednici, broj dece i njihove godine, nacionalna pripadnost, maternji jezik, veroispovest, obrazovanje, mesto školovanja, način putovanja u školu, pismenost, ekonomska aktivnost, zanimanje, delatnost, mesto rada i način putovanja na posao.
O odsutnim članovima prikupljaju se podaci o razlozima i dužini odsustva, mestu boravka, učestalosti vraćanja, dok se o privremeno prisutnima uzimaju informacije o razlogu i dužini prisustva, mestu stalnog stanovanja i učestalosti odlaska tamo.
Na pitanje kako će u popisu biti tretirane npr. transrodne osobe - one koje su promenile lična dokumenta, ali i one koje to nisu, Ljiljana Đorđević kaže:
"U popis se svi odgovori unose u upitnik iskljuivo u skladu sa izjavom ispitanika. Svaka osoba može slobodno da se izjasni o svom polu, bez obzira na to kako se vodi u dokumentima".
Ovo pitanje spada u korpus ličnih pitanja, kao i izjašnjavanje o veroispovesti i nacionalnoj pripadnosti, u vezi sa kojima se građani takođe slobodno određuju.
Osim ličnih podataka, Zakon je precizirao i koji podaci se prikupljaju o domaćinstvima, stanovima i drugim nastanjenim domaćinstvima.
Recimo, adresa stanovanja, ukupan broj članova domaćinstva, srodnički i porodični sastav, osnov po kom porodica koristi stan i da li se članovi bave sopstvenom poljoprivrednom proizvodnjom.
Upisuje se i adresa i vrsta stambenog prostora u kome neko živi, površina, oblik svojine, broj soba, opremljenost instalacijama i pomoćnim prostorijama, vrsta energenata koje se koriste za grejanje, sprat na kome se nalazi stan, podaci o zgradi u kojoj je.
Očekivanja popisa
"Svakako očekujemo smanjenje ukupnog broja stanovnika u odnosu na prethodni popis, 2011. godine, dalje pražnjenje ruralnih područja, porast prosečne starosti stanovništva i naročito porast udela starih u ukupnom stanovništvu. Prema procenama, sredinom 2019. godine imli smo 6.945.235 stanovnika (pri čemu u procene nisu uključene spoljne/međunarodne migracije), prosečna starost iznosila je 43,3 godine, a svaki peti stanovnik je imao 65 ili više godina", rekla je Đorđević.
Demograf Ivan Marinković iz Centra za demografska istraživanja kaže da je u našim uslovima, kada imamo demografski staru Srbiju, koja ne koristi masovno internet i kompjuter, popis koji rade uživo popisivači, najdelotvorniji.
"Nije realno očekivati da se sami popišemo onlajn kao što to rade Estonci. Mi smo daleko od toga. Mislim da nije veliki problem da se popis obavi uživo i da popisivači, ako bude potrebe, ulaze sa maskama u stanove. A ako ne bude moguće, realnije da ga odložimo na godinu ili dve, što se već dešavalo", kaže Marinković.
On dodaje da metodologija popisa mora da bude usklađena sa prethodnim popisima i metodologijom Eurostata.
Kažne za laž i ćutanje
Svi prikupljeni podaci moraju biti zaštićeni od nelegalnog pristupa i korišćenja, a zakonodavac je predvideo i kažne. Ako građanin o sebi, odsutnoj osobi ili detetu mlađem od 15 godina da netačne ili nepotpune podatke ili odbije da odgovori, kazna je od 20.000 do 50.000 dinara.
Sankcija je predviđena i za proneveru novca sa podračuna popisne komisije - od 50.000 do 100.000 dinara.
(Mondo/Novosti)
Budite bolje informisani od drugih, PREUZMITE MONDO MOBILNU APLIKACIJU.
