• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

NAJBLISTAVIJA POBEDA SRPSKE VOJSKE U ISTORIJI! Taktika vojvode Mišića i danas se izučava u školama širom sveta!

Autor Uroš Matejić

Do 15. decembra 1914. isteran je iz Srbije poslednji austrougarski vojnik.

 Najveća pobeda srpske vojske u istoriji Izvor: mondo ilustracija

Kolubarska bitka, najveća koju je srpska vojska vodila u Prvom svetskom ratu, ušla je u istoriju ratovanja kao jedinstven primer da se vojska, kojoj je predviđen potpun slom, za kratko vreme reorganizuje, pređe u kontraofanzivu i nanese neprijatelju odlučujući poraz. Taktika pregrupisavanja samo I armije i koncentrisanog udara na VI austrougarsku armiju (koja je bila razvučena na širokom frontu) koju je izveo Živojin Mišić danas se izučava na vojnim školama širom sveta.

Kolubarska bitka počela je 16. novembra 1914. godine, kada su se srpske trupe povukle na desnu obalu Kolubare i Ljiga, prema naredbi vrhovne komande, u pokušaju da tu zaustave prodor austrougarskih snaga.

Možda će vas zanimati

Srpska vrhovna komanda (SVK) se nadala da će joj nabujale reke i močvarne obale pomoći u zaustavljanju prodora i izdaje direktivu da se kota Čovka mora po svaku cenu zadržati, jer je planirala da sa tih pozicija krene u protivnapad. Srpske trupe uspele su da zadrže Austrougare nekoliko dana zbog loše procene Oskara Poćoreka da su tu stacionirane srpske zaštitnice.

Pošto su austrougarske trupe okupirale Beograd, Šabac, Valjevo, Užice i celu severozapadnu Srbiju, počinivši masovne zločine nad civilima, na Kolubari se, za vojne eksperte, dogodilo čudo. Tri srpske armije, koje su se našle u, naizgled, bezizlaznom položaju, u silovitom kontraudaru tokom višednevnih žestokih okršaja, potpuno su razbile neprijatelja.

Vojvoda Živojin Mišić

Bitku je prelomila taktička zamisao generala Živojina Mišića, koja se i danas proučava na brojnim vojnim akademijama širom sveta, između ostalih i na američkom "Vest pointu".

Trenutak u kojem Mišić saopštava Vrhovnoj komandi da je započeo realizaciju svoje zamisli, opisan je u romanu "Vreme smrti", Dobrice Ćosića.

Do 15. decembra 1914. isteran je iz Srbije poslednji austrougarski vojnik, izuzev 42.538 zarobljenika.

Bitka je imala značaj i na globalnom planu. Silovita srpska pobeda odložila je ulazak u rat Bugarske, koja se spremala da uđe u rat na strani Centralnih sila, računajući da je Srbija poražena i da će bez borbe doći do teritorija oko kojih je protiv Kraljevine Srbije godinu dana ranije vodila Drugi balkanski rat. Srpska pobeda je doprinela odluci Kraljevine Italije da uđe u rat na strani Antante.

General Živojin Mišić je zbog uspešnog vođenja operacije unapređen u čin vojvode, dok je njegov suparnik Oskar Poćorek smenjen sa mesta glavnokomandujućeg Balkanske vojske krajem 1914. godina, a na njegovo mesto je postavljen nemački feldmaršal August fon Makenzen.

Kolubarska bitka jedna je od najblistavijih pobeda srpske vojske u istoriji.

(MONDO)

Možda će vas zanimati

Komentari 3

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

ZZ

Hahahaha.... Kakva taktika Srce u junaka, i da Bog sam planira taktiku ako vojnik neće on neće pa neće. A i tada to je bilo vreme nema hoces neces, ili ti tvoji smeste u čelengu ili ideš pravo jurišaš na nepriatelja pa kako ti se zalomi. Jer da se ne lazemo vrlo je malo ljudi civila rezervista koji nisu stalni vojni kadar koji bi uopšte i ratovali bilo kad i za bilo šta ljudi hoce da uzivaju u zivotu a ne ginu za ratne profitere jer ko sto rece onaj otac dinastije danas najvece porodicno ime u bankar svetu u 18 veku, svaki rat je rat zarad nečije koristi a ne slobode.

Roberto Carlos

@ZZ Kakve banke i ratni profiteri u ovom slučaju? Kad neko napadne sa namerom da okupira ili uništi državu i narod kao 1914. godine dužnost je bila odupreti se kao što su naši preci to uradili. Verujem da se tada niko nije pitao da li treba da se odazove na mobilizaciju ili ne.

Predrag Josepha Pferd

Izucavace se i ovo zamlacivanje naroda ispricanim pricama i svime ostalim samo da ne vide gde i kako zive i sta se desva oko njih!

special image