Klimatolog prof. dr Vladimir Đurđević je objasnio zašto su klimatske promene upalile "crveni alarm“ u svetu i zašto će svake godine leto trajati duže i češće će dolaziti do ektremnih padavina.

"Uragan Agata koji je opustošio jug Meksika je klasičan uragan koji pogađa obale Amerike i Centralne Amerike. Ali, prvi put se dešava da uragan bude tako snažan u maju, jer obično počinju u junu i najjači su kasnije tokom leta. Mi smo već u maju u Srbiji imali toplotni talas, a obično se to dešavalo kasnije, od juna pa nadalje".

On je naglasio da se sve sada istumbalo i da imamo sve više toplih perioda.

"Kako bude prolazilo vreme promene će biti vidljivije. Leto će biti sve duže, počinjaće sve ranije, a završavati se sve kasnije. Mi pratimo i druge parametre kao što je dužina vegetacionog perioda biljaka, perioda kada su aktivne, i on se već proširio za dvadesetak dana", istakao je on u emisiji "Uranak".

Buduća klima će biti značajno toplija, uveren je profesor Vladimir Đurđević.

"Mi već sada na osnovu merenja znamo da imamo duplo više toplijih talasa u Srbiji, a u narednih 20 do 30 godina oni će se udvostručiti. Intenziviraće se ekstremne metorološke pojave u svetu poput oluja koje će postati razornije, imaćemo ekstremne padavine, suše će postati češće i intenzivnije. Ranije su se suše dešavale jedanput u deset godina, a do 2050. dešavaće se dva do tri puta u deceniji. To su suše u kojima izgubite celu poljoprivrednu sezonu", kazao je on.

Zaštita od grada i oluje

"Prethodnih dana Srbija se suočila sa gradom i nevremenom i neophodna je zaštita u poljoprivredi, prevashodno u voćarskoj i povrtarskoj proizvodnji. Prvi korak je osiguranje useva, ali kod nas to nikako da postane praksa, uz korišćenje protivgradnih mreža. Nećemo doći do toga da vremenski uslovi budu toliko nepovoljni da nećemo imati hrane, odnosno da ćemo zbog nevremena gubiti useve i rod, ali do kraja ovog veka takav crn scenario moguć je ako ništa ne budemo uradili", istakao je on.

Ljudima se mora ukazati na to da se stvari menjaju i da se menjaju na gore, stav je profesora Đurđevića.

"Pod hitno takav trend moramo da zaustavimo kako ne bi dolazilo do nestašice hrane, velikih gubitaka u poljoprivrednoj proizvodnji, problema u vodosnabdevanju. Na jugu naše zemlje moći doći do velikog konflikta u vezi sa snabdevanjem vodom, jer voda treba industriji, poljiprivrednici hoće da navodnjavaju, a potrebna je i domaćinstvima. Biće pitanje ko će biti prvi i najveći korisnik te vode. Rešenje za sve probleme je da prestanemo da koristimo fosilna goriva", istakao je Đurđević.

(MONDO/K1)