• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

KREĆE NAJEZDA SMRDIBUBA, EVO KAKO DA IH SE OTARASITE BEZ INSEKTICIDA! Jednostavan trik rešava vas napasti

Autor Sara Gajić

Uskoro kreće sezona smrdibuba, insekta koji je zadnjih nekoliko godina često muči stanovnike Vojvodine i centralne Srbije.

 Kako da se rešite smrdibuba Izvor: MONDO/Dragana Todorović

Početak jeseni je vreme kada se mnogi insekti pripremaju za prezimljavanje, a zadnjih nekoliko godina neki od njih prava su napast, ubedljivo najdosadnije su smrdibube. Najveću muku s njima muče stanovnici južnih padina Fruške gore, Vojvodine i centralne Srbije. Ovi insekti nekada se kreću u grupama od par desetina, ali i da prave najezde od stotina pa i do hiljadu jedinki i sve pokušavaju da nađu zaklon od nadolazeće zime. 

"Terasa nam je prepuna, svuda su se zavukle, a ima ih zelenih i nekih braonkastih. Kad god skupim veš, obavezno se sakrila neka i kao da vrebaju priliku da uđu unutra. Ne prođe dan da se jurimo sa nekom po kući", kaže Beograđanka Ivana I.

Smrdibube su potpuno bezopasne po čoveka jer su izraziti biljojedi i ne prenose nikakve zaraze ali kada su u velikom broju nisu prijatan prizor za oko. One su u stvari stenice koje se nalaze dugo na našim prostorima, ali su problem napravile nove vrste koje su se razmnožile u poslednjih desetak godina i koje nemaju prirodnih neprijatelja zbog žlezdi koje ispuštaju neprijatan miris pa ih životinje izbegavaju.

To je potvrdila i prof. dr Aleksandra Konjević, entomolog sa Departmana za fitomedicinu i zaštitu životne sredine na Poljoprivrednom fakultetu Novosadskog univerziteta koja kaže da su ovakve najezde smrdibuba o ovo doba godine sasvim prirodne jer se ta vrsta biljojeda povlači u urbane sredine sa polja na kojima je završena vrši berba ratarskih kultura kao i kasnih sorti voća. 

Otporna "etiopljanka"

"Pored autohtonih vrsta, 2008. godine kod nas se pojavila zelena povrtna stenica poreklom iz Etiopije koja kada dođe do skraćivanja fotoperioda, odnosno skraćivanja dužine dana i pada temperature, dobija signal da treba da ide na prezimljavanje i menja boju u braon kako bi se na neki način kamuflirala jer više nema oko sebe zelene vegetacije gde se može sakriti. Budući na njeno poreklo, jasno je da ne podnosi niske temperature i zbog toga masovno migrira u urbane sredine i zavlače se u sve pukotine na objektima koji su grejani, delimično grejani ili barem one koji nisu izloženi niskim temperaturama", objašnjava prof. Konjević.

Prema njenim rečima, stručnjaci u početku nisu mislili da će ta vrsta preživeti našu klimu, međutim ona se vrlo dobro prilagodila, a pažnju šire javnosti privukla je 2010. i 2011. godine kada je napravila ozbiljne štete na mnogim povrtarskim i ratarskim kulturama, prvenstveno uzgajivačima soje, vinove loze, paradajza i paprike.

Osim pomenute vrste, u oktobru 2015. godine registrovana je nova invazivna strana vrsta, takozvana braon mramorasta stenica poreklom iz Azije, koja je isto smrdibuba koja se hrani sa preko 175 biljnih vrsta i koja se za razliku od zelene povrtne stenice hrani i gajenim i ne gajenim biljkama.

Mramorna napada jabuke

"Ova nova vrsta je došla najverovatnije vozom, i to iz Rumunije, što je još jedan od dokaza da ima osobinu da se zavlači u tamne i mračne prostore kako bi preživela. Prvi put je registrovana i fotografisana na graničnom prelazu Vatin kod Vršca. Čuli smo da je registrovana u Bukureštu i verovatno je stigla vozom Bukurešt - Beograd koji je tada saobraćao te je "izašla" na graničnom prelazu prilikom zadržavanja. Potom je nekoliko dana kasnije registrovana je i u Beogradu a pošto nije mogla za tako kratko vreme da preleti toliku udaljenost zaključeno je da koristi prevozna sredstva što je potvrđeno od strane stručnjaka u više evropskih zemalja gde su registrovane u urbanim sredinama te su se odatle preselile na gajene biljke gde im se populacija uvećala", ističe naša sagovornica.

Izbegavajte insekticide

Prema njenim rečima, smrdibuba je jako teško se rešiti i savetuje građane da ih fizički odstrane iz stanova i kuća tako što će ih izbaciti napolje a ne prskati ih određenim preparatima.

"Treba izbegavati insekticide u stanovima i kućama zbog dece, domaćih životinja i kućnih ljubimaca. Jedini iole efikasan način zaštite jeste postavljanje mreža na prozore, balkonska vrate i druge otvore od stana ili kuće. Nažalost, ni to neće dati najbolje rezultate jer će ovi insekti uvek naći način da uđu u toplo pa se ne retko dešava da se uvlače u kutije od roletni i u rupe na drvenim prozorima tako da su u principu vikendice uvek najugroženije. Ipak, ljudi ne treba da paniče jer su ovi insekti zaista bezopasni i ne mogu ni na koji način nauditi čoveku i jedino predstavljaju neprijatnu i uznemiravajuću pojavu pogotovo kada su u velikom broju", ističe naša sagovornica.

Mnogi imaju svoje recepte kako da se obračunaju sa smrdibubama, a za ovu kažu da je najbolja.

Zamka za smrdibube
Izvor: Youtube/JRProductionsPGH

Potrebno vam je:

  • Prazna flaša od 2 litra
  • 1 žilet
  • LED lampa
  • Crna izolir traka
  • Krep traka
  • 1 uski, dugački predmet, poput olovke

Flašu presecite sledeći gornju liniju papira s nazivom pića, na dno stavite upaljenu lampu i poklopite naopako odsečenim gornjim delom flaše. Pre toga oblepite dno crnom trakom. Uzduž zalepite nekoliko mat traka koje će služiti kao merdevine smrdibubama da se lakše popnu do svoje zamke. Kada upadnu u flašu, one neće da znaju kako da se kroz uzan otvor popnu nazad i da izađu.

(MONDO/Blic)

Komentari 2

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Serbia forever

još od izbora....

VecaBgd 1971

Ili jednostavno stavis mrezu na prozore ?!

special image