• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

ZBOG ČEGA SE U SRBIJI NAJVIŠE ROBIJA? Ovo krivično delo je najčešće među zatvorenicima, ima i onih sa DOŽIVOTNOM!

Autor Aleksandar Blagić

U Srbiji najviše osuđenih osoba služi zatvorsku kaznu zbog droge.

 Sedmi Paviljon, Zabela Izvor: Kurir/Dragana Udovičić

U Srbiji najviše osuđenih osoba služi zatvorsku kaznu zbog droge, 28 odsto, za tešku krađu njih skoro 17 odsto, a među zatvorenicima ima 85 onih koji izdržavaju kaznu zatvora od 40 godina i trojica kaznu doživotnog zatvora, pokazuju podaci Uprave za izvršenje krivičnih sankcija. Od ukupnog broja zatvorenika, sedam odsto čine oni koji su izvršili nasilje u porodici, krađu šest odsto, ubistvo pet i za silovanje 1,8 odsto.

U zatvorima dovoljno smeštajnih kapaciteta

Prema godišnjem Izveštaju za 2022. godinu, u kazneno popravnim ustanovama bilo je 10.787 osoba lišenih slobode, dok je smeštajnih kapaciteta bilo 11.957, rekli su iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, a preneo je "Blic" pisanje Tanjuga. Među licima lišenim slobode nalaze se osuđena lica, pritvorena, prekršajno kažnjena, kao i lica kojima je sud izrekao meru obaveznog lečenja i čuvanja zbog psihijatrijskog oboljenja, alkoholizma ili narkomanije, te lica na vaspitnoj meri. Iz Uprave ističu da je najnoviji izveštaj Saveta Evrope pokazao je da Srbija ima adekvatan kapacitet za smeštaje osuđenih i pritvorenih lica u kazneno - popravnim ustanovama, što je, napominju, drugi uzastopni pozitivan izveštaj organizacije za ljudska prava, demokratiju i vladavinu prava.

Do 10 osuđenika godišnje stekne diplomu

Kada je u pitanju obrazovanje osuđenika, iz Uprave naglašavaju da u zavodima godinama unazad organizuju školsku nastavu i obuke za deficitarna zanimanja za varioca, bravara, stolara, keramičara, kuvara, pekara, krojača, zatim obuka za rad na CNC mašinama, za rad u plastenicima, na glodačkim i metalo-strugarskim mašinama. Navode da svake godine između osam i 10 odsto osuđenika stekne neki vid diplome, budući da se organizuje opismenjavanje, osnovnoškolsko i srednjestručno obrazovanje, kursevi i osposobljavanje za zanimanja.

Među njima su i osuđena lica koja steknu i fakultetske diplome, jer zavodi izlaze u susret osuđenicima koji žele da studiraju. U dobijenim sertifikatima nigde se ne navodi da su stečena tokom izdržavanja kazne, kako bi se izbegla svaka moguća stigmatizacija, a bivšim osuđenicima pomoglo da se zaposle i neretko se dešava da se bivši osuđenici zaposle na poslovima koje su naučili da rade u zatvorima.

Pogledajte

05:13
"ĆORA NAS JE PRSKAO KRVLJU DA NAM PRENESE SIDU!" Bivši čuvar u CZ šokirao pričama iz zatvora: Grupno su sekli vene U POKUŠAJU BEGA
Izvor: Kurir televizija
Izvor: Kurir televizija

(MONDO/Blic)

Pročitajte i ovo

Komentari 2

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

sasa

najmanje se robija za krivicna dela protiv sluzbene duznosti, zato nam je drzava najkorumpiranija u evropi, a u vrhu je svetske korupcije

Аранђел

@sasa Критика је оправдана, али прикрива кључну ствар. Не знам откуд помисао неком у Србији да се до правне државе и владавине права може доћи тако што се драстично нарушава хијерархија извора права? Како неко може и помислити (поготово ако је правник) да се до поштовање, тачније,ПРИМЕНЕ закона, уредби, одлука локалних самоуправа и нижих правних аката може доћи тако што се, готово, свакодневно крши највиши правни акт једне државе - устав? То вас, али и многе заговорнике западних вредности, не занима, јер сте трајно и тајно прихватили (уједно и камуфлирали) матрицу по којој вредности нису проблем, кад су интереси неспорни. Или, другим речима и у конкретном случају, неће нико са стране утицати на смањење корупције у Србији, уколико су и фирмама из њихових земаља на тај начин загарантовани послови. Колико год да су угрожене њихове вредности или стандарди, интереси су им примарнији. Наравно, све то лепо увијено у синтагми о капиталним инвестицијама, али и у преовлађујућем економском моделу развоја - директне стране инвестиције. Моделу ,,развоја", апсолутно, насталом на Западу.

special image