Masovna grobnica nedužnih civila koje su streljali komunisti na Varoškom groblju nije jedina u tom gradu, kaže Sržan Srećković.
"U prvim posleratnim godinama Drugog svetskog rata komunisti su u Šumadiji streljali oko 8.500 nedužnih građana, a u samom Kragujevcu oko 4.500 i to uglavnom mladih ljudi, pitomaca, gimnazijalaca, sinova trgovaca, bankara i drugih viđenijih ljudi", rekao je predsednik Ravnogorskog pokreta i ministar za dijasporu Srđan Srećković, na konferenciji za novinare u gradskoj upravi.
Prema njegovim rečima, pored stratišta u "Kapislani" odakle su kosti partizana koje su ubili fašiti i civila koje su streljali komunisti premeštene u grobnicu broj devet na Varoškom groblju, Ravnogorski pokret raspolaže podacima da postoji nekoliko lokacija u samoj fabrici "Zastava" i izvan nje.
"U jednom bunaru u samom gradu, prema podacima kojima raspolažemo, nalaze se kosti do 200 komunističkih žrtava", rekao je Srećković i naveo da su komunisti u Kragujevcu, prema podacima Ravnogorskog pokreta, u "Kapislani" ubili 1.075 nedužnih civila.
Naglašavajući da Ravnogorci kao hrišćani nisu protiv pomirenja i izgradnje zajedničkog spomenika za komunističke žrtve i partizane koje su ubili fašisti, Srećković je rekao da je cilj tog pokreta da se prvo dokaže istina o tome ko je počinio zločine, a ko su žrtve.
"Sva stratišta na kojima su nedužni građani streljani treba obeležiti jednom spomen-pločom, koja će sadržati nazim mesta zločina i ukupan broj stradalnika, rekao je Srećković.
Srećković je kazao da taj pokret podržava ideju gradske uprave o podizanju zajedničke grobnice za sve, ali samo sa pravoslavnim obeležjem, odnosno krstom i bez petokrake.
On je naglasio da "bez pomirenja mrtvih nema spasa ni živima" i najavio da će uskoro stručnjaci sa skenerima i sondama krenuti početi proveru pet stratišta na kojima se pretpostavlja da su streljani civili, a da će Ravnogorski pokret imati člana u lokalnoj komisiji za utvrđivanje tih grobnica.
"Pored gradonačelnika i predsednika Skupštine, u komisiji će biti i stručnjaci, kao i predstavnici SUBNOR-a i SPC", rekao je Srećković i zamerio državnoj komisiji za utvrđivanje masovnih grobnica posle 1944. godine što se među članovima nije našao i pripadnik Ravnogorskog pokreta.
"U državnoj komisiji je i član Srpskog pokreta obnove, ali napominjemo da nijedna politička stranka nema pravo da zastupa Ravnogorski pokret u toj komisiji i još jednom ih pozivamo da uključe i našeg na utvrđivanju istine", kazao je Srećković.
(Tanjug)
Prema njegovim rečima, pored stratišta u "Kapislani" odakle su kosti partizana koje su ubili fašiti i civila koje su streljali komunisti premeštene u grobnicu broj devet na Varoškom groblju, Ravnogorski pokret raspolaže podacima da postoji nekoliko lokacija u samoj fabrici "Zastava" i izvan nje.
"U jednom bunaru u samom gradu, prema podacima kojima raspolažemo, nalaze se kosti do 200 komunističkih žrtava", rekao je Srećković i naveo da su komunisti u Kragujevcu, prema podacima Ravnogorskog pokreta, u "Kapislani" ubili 1.075 nedužnih civila.
Naglašavajući da Ravnogorci kao hrišćani nisu protiv pomirenja i izgradnje zajedničkog spomenika za komunističke žrtve i partizane koje su ubili fašisti, Srećković je rekao da je cilj tog pokreta da se prvo dokaže istina o tome ko je počinio zločine, a ko su žrtve.
"Sva stratišta na kojima su nedužni građani streljani treba obeležiti jednom spomen-pločom, koja će sadržati nazim mesta zločina i ukupan broj stradalnika, rekao je Srećković.
Srećković je kazao da taj pokret podržava ideju gradske uprave o podizanju zajedničke grobnice za sve, ali samo sa pravoslavnim obeležjem, odnosno krstom i bez petokrake.
On je naglasio da "bez pomirenja mrtvih nema spasa ni živima" i najavio da će uskoro stručnjaci sa skenerima i sondama krenuti početi proveru pet stratišta na kojima se pretpostavlja da su streljani civili, a da će Ravnogorski pokret imati člana u lokalnoj komisiji za utvrđivanje tih grobnica.
"Pored gradonačelnika i predsednika Skupštine, u komisiji će biti i stručnjaci, kao i predstavnici SUBNOR-a i SPC", rekao je Srećković i zamerio državnoj komisiji za utvrđivanje masovnih grobnica posle 1944. godine što se među članovima nije našao i pripadnik Ravnogorskog pokreta.
"U državnoj komisiji je i član Srpskog pokreta obnove, ali napominjemo da nijedna politička stranka nema pravo da zastupa Ravnogorski pokret u toj komisiji i još jednom ih pozivamo da uključe i našeg na utvrđivanju istine", kazao je Srećković.
(Tanjug)
