To što sugrađani povremeno vide zmije nije ništa neuobičajeno, jer ih privlače mesta gde ima sunca. U Srbiji ima deset vrsta ovih gmizavaca i od tog broja samo tri su otrovne.

Toplo vreme u našem gradu nije nateralo samo šetače i kupače da izađu na sunce već i gmizavce, a među njima i zmije. Ali to nije nikakva neuobičajena pojava jer zmije vole toplo pa im je omiljeno da se "sunčaju" u nekom kamenjaru ili čak i na asfaltu. Ta pojava sugrađane ne treba da brine jer u prestonici nema otrovnica. Ovde uglavnom "caruju" belouška, ribarica i ponegde smuk.

"U Srbiji postoji deset vrsta zmija, a od tog broja tri su otrovnice poskok, šarka i šargan. I poskok i šarka nisu tipično gradske zmije. Poskok uglavnom beži iz grada jer ne voli buku i ljude, šarke ima iznad 1.500 metara nadmorske visine, a šargana na Prokletijama. Uz Savu i Dunav ćete naći beloušku i ribaricu, jer se uglavnom hrane ribom, žabama i sitnim životinjama. A u gradovima bude smukova i smukulja koje se hrane uglavnom miševima, a ponekad i pticama", rekao je Kristijan Ovari, biolog u Zoološkom vrtu. On je istakao da su svi gmizavci zakonom zaštićeni. To znači da je zabranjeno njihovo ubijanje i za to su predviđene velike kazne.

"To što sugrađani povremeno vide zmije nije ništa neuobičajeno. Jer kada idete u šetnju, posebno u planinskim predelima, obično idete stazama koje su raskrčene i gde ima puno sunca. A zmije vole sunce, pa je i očekivano da će biti tu. Zbog toplote vole i asfalt, koji se lepo zagreje. I to što životinje, pa i zmije privlače iste staze kao i ljude ne znači da ih ima mnogo. Nažalost, kod ljudi je veliki problem taj što su u strahu velike oči i što slušaju neke neproverene priče. Poput onih da smuk sisa mleko krava. Što je neistina. Jer smuk se izleže iz jaja kao i pilići. I kao i pilići on ne pije mleko", objašnjava Ovari.

Kada je reč o otrovnicama, osim što ih ima malo i količina otrova koje ispuste u slučaju eventualnog ujeda je mala.

"Poskok je najotrovnija zmija Evrope, ali zato što u Evropi i nema mnogo otrovnih zmija, svega devet vrsta. U slučaju da on ugrize, ispušta malu količinu otrova i uz adekvatnu lekarsku pomoć ne predstavlja problem. Taj otrov može samo da ugrozi onoga ko pokušava da ga isisa. Znači, u slučaju ujeda to mesto ne treba dirati, ne treba ga cediti, isisavati, podvezivati. Jer, ako se to ne radi na stručan način, može se naneti samo više štete. Ako podvezujete ranu, a ne znate kako se radi, možete zaustaviti ceo krvotok. Zato bi posle ujeda trebalo vrlo smireno otići kod lekara, gde će se dobiti protivotrov u kontrolisanim uslovima. Za sve naše otrovnice ide jedan tip protivotrova, jer naše otrovnice imaju otrov koji razara krvna zrnca i krvne sudove", napominje Ovari.

Dejstvo otrova zavisi od kilaže i mesta gde zmija ujede. Naravno da će na taj otrov drugačije reagovati onaj ko ima više kila, i onaj koga je zmija ujela za vrat, a ne za ruku. Ujed otrovnice je takav da se na telu obično vide dve rupice, od najjačih zuba, dok od neotrovnice ostane otisak nalik krugu načinjen od većeg broja sitnih zuba koje one imaju.

Ljudi, naročito dok su u prirodi, ne vode računa gde se kreću i na šta staju. Desi se da sednu na kamen gde se zmija koja ima kamuflažno obojeno telo "sunča" ili stanu na nju, ili je slučajno uhvate rukom. Normalno je da ona tada reaguje i uzvrati ujedom. I zmija se uplaši, posebno jer je ona u odnosu na čoveka mala. Ona nije neko ko će juriti čoveka s ciljem da ga ujede.

"Poskok ima nezgodan naziv jer mnogi pričaju da on stane na vrh repa pa skoči. A nije tako. Zmije otrovnice se saviju u obliku latiničnog slova S, čime upozoravaju na napad i onda naglim pokretom napred iskoče i ugrizu plen. I poskok se ne penje na drveće, jer on nema takvu muskulaturu. Znači, u priči o zmijama postoji mnogo sujeverja, bapskih predanja, što ih je, nažalost, dovelo na loš glas. A činjenica je da su one jako korisne, jer uništavaju štetne glodare. One mogu da se zavuku u pukotine, gde otrovi i ljudska tehnike ne mogu ni da priđu", kaže Ovari.

BONUS VIDEO:

Zmije u naselju u Beogradu Instagram/moj_beo_grad_

(Politika/MONDO/N.D.)