Slušaj vest

Upravljački sastav automobila vam omogućava da kontrolišete prednje točkove, što olakšava kretanje po krivinama i upravljanje na ravnim delovima. Njegov rad zavisi od nekoliko ključnih komponenti, kao što su volan, stub upravljača, letva i zupčanik. Zajedno, ovi elementi pretvaraju okretanje volana u bočno kretanje točka, omogućavajući vozaču da zadrži preciznu kontrolu nad vozilom u svakoj situaciji.

Volan je tačka upravljačkog sistema koja je u kontaktu sa vozačem. Proces se može opisati na jednostavan način: kada okrenete volan, stub upravljača prenosi kretanje na nosač, koji pomera točkove sa jedne strane na drugu. Zupčanik i zupčanik su ključni za transformaciju kružnog kretanja volana u linearno kretanje.

U savremenim automobilima ovaj proces obično pomaže hidraulični ili električni uređaj, koji smanjuje napor potreban za pomeranje volana. Servo sistemi, bilo hidraulični ili električni, pomažu u smanjenju otpora koji vozač oseća pri okretanju volana.

Ovi sistemi omogućavaju vozilu da se lakše okreće i sa više udobnosti za vozača. Pored toga, servo upravljač nudi bolji odziv i uglađenije upravljanje, smanjujući potreban napor, posebno pri manevrisanju pri nižim brzinama ili prilikom parkiranja, gde je precizna kontrola točkova neophodna. Tada je važno da ne forsirate volan, piše Jutarnji.

Šta to znači? Okretanje volana do kraja forsiranjem sistema može izazvati ozbiljne probleme. Jedan od glavnih rizika je prevremeno habanje letve upravljača. Ova komponenta, kada je izložena ekstremnom opterećenju, gubi poravnanje i može uzrokovati manje preciznu vožnju, pored toga što generiše vibracije na volanu koje utiču na bezbednost i udobnost vožnje.

Još jedan rizik kada se volan okreće do maksimuma je prekomerno trošenje guma. Kada se točkovi okreću pod ekstremnim uglovima, oni trpe neravnomerno habanje koje može skratiti njihov životni vek. Ovo nepravilno habanje utiče na stabilnost vozila i može da izazove probleme sa vučom, posebno na mokrim ili klizavim putevima, ugrožavajući tako bezbednost putnika.

Sistem hidrauličnog servo upravljača takođe pati kada je volan okrenut do kraja. Ovo dodatno opterećenje izlaže hidraulične pumpe i creva preteranom pritisku, što može izazvati curenje ili kvar sistema.

Pumpa upravljača, dizajnirana da smanji napor vozača, postaje preopterećena i to može dovesti do skupih popravki ili čak zamene celog sistema. Okretanje volana do granice može uticati i na vešanje automobila, gde su same komponente vešanja oštećene, smanjujući njihovu sposobnost da apsorbuju udarce. To rezultira smanjenom udobnošću i većom nestabilnošću, što takođe utiče na ukupnu izdržljivost sistema vešanja. Popravke mogu biti skupe, ali pre svega, pažljivo rukovanje doprinosi dugovečnosti sistema i, posredno, bezbednosti.

Bonus video:

kurir televizija AUTOMEHANIČAR UPOZORAVA: OVO OBAVEZNO TREBA PROVERITI PRED PUT! Noviji automobili nemaju najbolju bezbedonosnu opremu?

(Mondo, I.L.)