Društvo psihologa Srbije (DPS) uputilo je oštro upozorenje javnosti i nadležnim institucijama, izražavajući "ozbiljnu zabrinutost i neslaganje" sa predlogom o skraćivanju nastavnog časa na 30 minuta. Kako navode, ova mera nosi brojne negativne posledice po psihološku dobrobit učenika i urušava sam temelj obrazovnog procesa.
Stručnjaci iz DPS-a ističu da predlog počiva na fundamentalno pogrešnoj slici o tome kako deca funkcionišu.
"Koncentracija nije fiksni kapacitet učenika, već zavisi od toga u kojoj meri je ono što se dešava na časovima smisleno i angažujuće. I deca i odrasli mogu da izgube fokus posle par minuta, ali isto tako mogu da ostanu duboko angažovani satima ukoliko učestvuju u izazovnim aktivnostima“, navodi se u saopštenju.
"Kraći časove dovode do površnog učenja"
Psiholozi podsećaju da je učenje složen kognitivni proces koji zahteva vreme za uvod, obradu i refleksiju. Skraćivanjem vremena, nastava se opasno udaljava od savremenih metoda.
"Na časovima od 30 minuta proces se svodi na prenošenje informacija, bez vremena za objašnjenja, pitanja i aktivno učešće. Skraćivanje časova vodi ka površnom učenju, pamćenju bez razumevanja i smanjenoj motivaciji, čime se podstiče prevaziđena frontalna nastava", upozoravaju iz DPS-a.
Jedan od najkritičnijih aspekata ove odluke je njen uticaj na inkluzivno obrazovanje. Psiholozi naglašavaju da bi skraćivanjem najviše bili pogođeni učenici sa razvojnim i emocionalnim teškoćama kojima je neophodna struktura i individualizovan rad.
"Umesto da se učenicima omogući napredak uz podršku, nastava se svodi na minimum koji favorizuje već razvijene sposobnosti, dok se potencijali koji tek treba da se razviju zanemaruju. Time se produbljuju razlike među učenicima i propušta osnovna razvojna funkcija obrazovanja", dodaju oni.
Moguć porast stresa kod dece
Poseban akcenat stavljen je na mentalno zdravlje učesnika u nastavi. Ubrzavanje procesa, prema rečima stručnjaka, direktno vodi ka destabilizaciji školske atmosfere.
"Ubrzavanje nastave i stalni nedostatak vremena mogli bi uticati na porast stresa i kod učenika i kod nastavnika. Skraćeni časovi dodatno bi povećavali pritisak, dovodili do osećaja preopterećenosti i mogli bi pojačati anksioznost, frustraciju i osećaj neuspeha kod dece i mladih".
Pitali smo građane šta oni misle o ovoj promeni u nastavi, pogledajte našu anketu:
Društvo psihologa Srbije zaključuje da su ovakve "parcijalne i nametnute mere" samo pokušaj bega od suštinskih problema, kao što su preopterećeni planovi i nedostatak sistemskog ulaganja.
"Svaka promena u organizaciji nastave mora biti zasnovana na stručno utemeljenim analizama i empirijskim podacima. Umesto skraćivanja časova, potrebno je raditi na prilagođavanju sadržaja i jačanju socio-emocionalne podrške u školama", poručuju stručnjaci.
Vaše mišljenje nam je važno - ostavite komentar, nije potrebna registracija!
BONUS VIDEO:
(Telegraf/MONDO)
