Slušaj vest

Vodeće meteorološke agencije sve češće upozoravaju na povratak fenomena El Ninjo u istočnom delu tropskog Pacifika. Prema najnovijim prognozama američke Službe za klimatske prognoze (CPS), koja deluje u okviru Nacionalne uprave za okeane i atmosferu (NOAA), postoji između 50 i 60 odsto verovatnoće da će se ovaj topli ciklus formirati krajem leta, dok australijski meteorološki zavod procenjuje da bi njegov razvoj mogao da počne već u junu.

Nakon perioda dominacije hladnije faze poznate kao La Ninja, modeli ukazuju na prelazak u neutralno stanje između februara i aprila, što bi moglo da bude uvod u izuzetno snažan fenomen, takozvani "Super El Ninjo". Ovaj klimatski ciklus nastaje usled promena temperature okeana i vazdušnog pritiska, a u svom najintenzivnijem obliku može da podigne temperaturu površine mora i do 2,5 stepeni iznad uobičajenih vrednosti.

Promena padavinskih obrazaca

Stručnjaci upozoravaju da bi kombinacija globalnog zagrevanja izazvanog emisijom gasova sa efektom staklene bašte i dodatnog zagrevanja koje donosi El Ninjo mogla da pretvori 2026. i 2027. godinu u najtoplije od kada postoje merenja.

Pored opšteg rasta globalne temperature za oko 0,2 stepena, ovaj fenomen donosi i značajne promene u raspodeli padavina. Dok bi se južni delovi SAD i Evrope mogli suočiti sa obilnim kišama i poplavama, sever Amerike, Azija i Australija mogli bi da dožive ozbiljne suše i povećan rizik od šumskih požara.

Ozbiljnost situacije potvrđuju i meteorolozi koji prate brze promene u istočnom delu ekvatorijalnog Pacifika. „Snažan El Ninjo može drastično da preoblikuje mlazne struje u atmosferi, poveća olujne aktivnosti u pojedinim delovima juga Sjedinjenih Američkih Država i na više meseci promeni globalne vremenske obrasce“, upozorio je meteorolog Dejvid Šlothauer, dodajući da trenutni atmosferski signali već ukazuju na jačanje ovog fenomena.

"Oprez", upozoravaju naučnici

Iako su dugoročne prognoze uvek podložne promenama, naučnici pozivaju na oprez, imajući u vidu da je poslednjih 11 godina već među najtoplijima u istoriji merenja. Ukoliko se prognoze o takozvanoj "Godzila" oluji obistine, svet bi mogao da uđe u period ekstremnih vremenskih prilika koje bi imale dugoročne posledice po planetu.

Reakcije javnosti na društvenim mrežama i forumima odražavaju rastuću zabrinutost zbog brzine zagrevanja okeana. Korisnici Redita upozoravaju da su se temperature površine mora u istočnom delu ekvatorijalnog Pacifika povećale za više od dva stepena za samo nedelju dana, što ukazuje na naglo podizanje toplije vode ka površini.

Dok jedni ovu situaciju posmatraju kroz prizmu geopolitičkih i ekonomskih potresa, drugi ističu snagu prirode koja nas, kako je jedan korisnik napisao, "podseća ko zapravo drži sve konce u rukama“. Skeptici, međutim, naglašavaju da su prognoze ovakvih pojava mesecima unapred vrlo neizvesne i da ih treba tumačiti sa dozom opreza dok se dodatno ne potvrde atmosferski i okeanski signali.

Vaše mišljenje nam je važno - ostavite nam komentar, nije potrebna registracija!

BONUS VIDEO:

01:36
SPREMITE SE ZA VREMENSKI ROLERKOSTER! Ovo je detaljna prognoza za naredni period - Čeka nas kiša, a ovog datuma TEMPERATURA SKAČE DO SKORO 20 STEPENI Izvor: Kurir televizija

(Nova S/MONDO)

Vodeće meteorološke agencije sve češće upozoravaju na povratak fenomena El Ninjo u istočnom delu tropskog Pacifika. Prema najnovijim prognozama američke Službe za klimatske prognoze (CPS), koja deluje u okviru Nacionalne uprave za okeane i atmosferu (NOAA), postoji između 50 i 60 odsto verovatnoće da će se ovaj topli ciklus formirati krajem leta, dok australijski meteorološki zavod procenjuje da bi njegov razvoj mogao da počne već u junu.

Nakon perioda dominacije hladnije faze poznate kao La Ninja, modeli ukazuju na prelazak u neutralno stanje između februara i aprila, što bi moglo da bude uvod u izuzetno snažan fenomen, takozvani „Super El Ninjo“. Ovaj klimatski ciklus nastaje usled promena temperature okeana i vazdušnog pritiska, a u svom najintenzivnijem obliku može da podigne temperaturu površine mora i do 2,5 stepeni iznad uobičajenih vrednosti.

Promena padavinskih obrazaca

Stručnjaci upozoravaju da bi kombinacija globalnog zagrevanja izazvanog emisijom gasova sa efektom staklene bašte i dodatnog zagrevanja koje donosi El Ninjo mogla da pretvori 2026. i 2027. godinu u najtoplije od kada postoje merenja.

Pored opšteg rasta globalne temperature za oko 0,2 stepena, ovaj fenomen donosi i značajne promene u raspodeli padavina. Dok bi se južni delovi SAD i Evrope mogli suočiti sa obilnim kišama i poplavama, sever Amerike, Azija i Australija mogli bi da dožive ozbiljne suše i povećan rizik od šumskih požara.

Ozbiljnost situacije potvrđuju i meteorolozi koji prate brze promene u istočnom delu ekvatorijalnog Pacifika. „Snažan El Ninjo može drastično da preoblikuje mlazne struje u atmosferi, poveća olujne aktivnosti u pojedinim delovima juga Sjedinjenih Američkih Država i na više meseci promeni globalne vremenske obrasce“, upozorio je meteorolog Dejvid Šlothauer, dodajući da trenutni atmosferski signali već ukazuju na jačanje ovog fenomena.

„Oprez“, upozoravaju naučnici

Iako su dugoročne prognoze uvek podložne promenama, naučnici pozivaju na oprez, imajući u vidu da je poslednjih 11 godina već među najtoplijima u istoriji merenja. Ukoliko se prognoze o takozvanoj „Godzila“ oluji obistine, svet bi mogao da uđe u period ekstremnih vremenskih prilika koje bi imale dugoročne posledice po planetu.

Reakcije javnosti na društvenim mrežama i forumima odražavaju rastuću zabrinutost zbog brzine zagrevanja okeana. Korisnici Redita upozoravaju da su se temperature površine mora u istočnom delu ekvatorijalnog Pacifika povećale za više od dva stepena za samo nedelju dana, što ukazuje na naglo podizanje toplije vode ka površini.

Dok jedni ovu situaciju posmatraju kroz prizmu geopolitičkih i ekonomskih potresa, drugi ističu snagu prirode koja nas, kako je jedan korisnik napisao, „podseća ko zapravo drži sve konce u rukama“. Skeptici, međutim, naglašavaju da su prognoze ovakvih pojava mesecima unapred vrlo neizvesne i da ih treba tumačiti sa dozom opreza dok se dodatno ne potvrde atmosferski i okeanski signali.