Iako je napuštanje kućnih ljubimaca jedan od glavnih uzroka sve većeg broja pasa i mačaka na ulicama Srbije, važeći propisi ovu praksu jasno zabranjuju. Zakon o dobrobiti životinja propisuje da je zabranjeno napustiti ili odbaciti životinju čiji opstanak zavisi neposredno od čoveka, dok se vlasnik smatra odgovornim za njen život, zdravlje i dobrobit tokom čitavog perioda držanja. Ukoliko više ne želi ili nije u mogućnosti da se stara o životinji, dužan je da snosi troškove njenog zbrinjavanja, a ne da je ostavi na ulici.
Zakonom je takođe definisano da su napuštene životinje one koje nemaju dom ili se nalaze van njega, bez brige i nege vlasnika koji ih je svesno napustio. Pored toga, propisuje se i obaveza svih građana da prijave nadležnim organima svaki oblik zlostavljanja životinja ili ugrožavanja njihovog života i dobrobiti.
Sankcije za neodgovorno ponašanje vlasnika
Za one koji prekrše ove odredbe predviđene su prekršajne kazne. Za fizička lica u Srbiji, prema Zakonu o dobrobiti životinja, za napuštanje životinje propisana je prekršajna novčana kazna od 5.000 do 50.000 dinara. Za odgovorna lica u pravnom licu kazna iznosi 10.000 do 50.000 dinara, dok se preduzetnici mogu kazniti sa 50.000 do 500.000 dinara, a pravna lica od 100.000 do 1.000.000 dinara. U slučajevima kada se utvrdi da vlasnik postupa suprotno zakonu ili ugrožava dobrobit životinje, veterinarski inspektor može naložiti i njeno oduzimanje.
Međutim, uprkos postojećim propisima, organizacije koje se bave zaštitom životinja godinama upozoravaju da je problem pre svega u njihovoj primeni. Broj napuštenih pasa u mnogim gradovima i opštinama i dalje raste, što dovodi do prenatrpanih prihvatilišta, nekontrolisanog razmnožavanja i sve češćih slučajeva napada pasa lutalica na građane. Zbog toga stručnjaci smatraju da bi, pored doslednije primene postojećih zakona, veću pažnju trebalo posvetiti odgovornom vlasništvu, obaveznoj identifikaciji i sterilizaciji životinja, kao i strožem kažnjavanju onih koji svoje ljubimce napuste.
Tako je u susednoj Hrvatskoj napuštanje kućnih ljubimaca postalo novo krivično delo. Ovu izmenu hrvatskog Kaznenog zakona udruženje Prijatelji životinja ocenilo je kao istorijsku odluku, nakon što je još 2021. godine pokrenulo peticiju za pooštravanje kazni. Prema novim propisima, svako ko napusti kućnog ljubimca, domaću životinju ili pripitomljenu divljač može biti osuđen na kaznu zatvora do godinu dana. Cilj ovih izmena jeste da se jasno poruči da kućni ljubimci nisu privremena obaveza, već bića za koja vlasnici snose odgovornost tokom čitavog njihovog života.
Još strože mere primenjuje Francuska, koja je donela jedan od najrigoroznijih zakona o zaštiti životinja u Evropi. Francuske vlasti ističu da napuštanje psa ili mačke predstavlja ozbiljnu psihološku i fizičku traumu za životinju, zbog čega vlasnici koji ih ostave mogu biti krivično gonjeni. Za ovo delo zaprećena je novčana kazna do 45.000 evra, ali i kazna zatvora u trajanju do tri godine. Pored toga, država je dodatno pooštrila kontrole udomljavanja, obavezno čipovanje kućnih ljubimaca i nadzor nad odgovornim vlasništvom, nastojeći da smanji broj napuštenih životinja, posebno tokom letnjih odmora kada je ovaj problem najizraženiji.
Za MONDO portal o ovoj temi govorio je dr Dragan Vesić, veterinar specijalista objasnio je kako izgleda procedura kada građanin dovede napuštenu životinju u veterinarsku ambulantu, ali i na šta su veterinari zakonski obavezni.
"Najpre uzimamo podatke od osobe koja je dovela životinju. Ukoliko građanin želi da snosi troškove lečenja, u našoj klinici Sveti Vrači odobravamo popust na kompletan tretman. Cilj nam je da pomognemo i životinji i ljudima koji pokažu odgovornost i žele da joj pruže pomoć", kaže dr Vesić za MONDO.
On objašnjava da veterinarske ambulante imaju zakonsku obavezu da o napuštenoj životinji obaveste nadležnu službu, odnosno Veterinu Beograd, ukoliko nije reč o slučaju zlostavljanja.
"Kada postoji sumnja da je životinja zlostavljana ili da je vlasnik pokazao neodgovorno ponašanje, uključuju se nadležni organi i o svemu se obaveštava veterinarska inspekcija", navodi on.
Govoreći o domaćim životinjama, poput konja, krava ili koza, dr Vesić kaže da u svojoj dugogodišnjoj praksi nije imao takve slučajeve, ali ističe da bi i tada nadležna veterinarska inspekcija morala da bude obaveštena.
Nadležni organi moraju biti upućeni
"Bez obzira o kojoj vrsti životinje je reč, kada postoji sumnja na zanemarivanje, zlostavljanje ili drugo neodgovorno postupanje vlasnika, nadležne institucije moraju biti uključene u postupak", objašnjava sagovornik MONDA.
Dr Vesić upozorava da je u poslednje vreme primetno povećanje broja napuštenih životinja koje građani dovode u ambulante.
"Nažalost, u poslednje vreme imamo sve više slučajeva napuštanja životinja. Ono što posebno zabrinjava jeste da među njima dominiraju mačke, koje građani pronalaze ostavljene na ulici i donose na pregled i lečenje", zaključuje dr Vesić.
BONUS VIDEO:
(MONDO)
