Slušaj vest

Pasoš nije samo putna isprava sa fotografijom već i pokazatelj slobode kretanja njegovog vlasnika. Snaga pasoša najčešće se meri brojem destinacija koje njegovi nosioci mogu da posete bez prethodno pribavljene vize ili uz vizu po dolasku.

Prema podacima sajta Passport Index za 2026. godinu, prvo mesto zauzima pasoš Ujedinjenih Arapskih Emirata, dok slede Singapur, Španija i Malezija. Hrvatski pasoš nalazi se na petom, a slovenački na šestom mestu.

Srpski pasoš zauzima 33. mesto na ovoj listi. Od ostalih zemalja regiona, pasoš Severne Makedonije nalazi se na 35, Crne Gore na 36, a Bosne i Hercegovine na 41. mestu.

Međutim, postoji i pasoš subjekta koji nema sopstvenu državnu teritoriju, a smatra se jednom od najređih putnih isprava na svetu. Reč je o pasošu Suverenog malteškog vojnog reda, koji poseduje svega nekoliko stotina ljudi.

Suvereni malteški vojni red, poznat i kao Malteški red, katolički je verski red sa istorijom dugom više od 900 godina. Ima međunarodnopravni subjektivitet, status stalnog posmatrača pri Ujedinjenim nacijama, sopstveni ustav i diplomatske odnose sa brojnim državama, ali nema svoju državnu teritoriju.

Screenshot_1.jpg
Foto: Wikipedia

Red je nastao u Jerusalimu u 11. veku. Nakon gubitka hrišćanskih teritorija u Svetoj zemlji delovao je sa Rodosa, a potom sa Malte, koju mu je 1530. godine ustupio car Svetog rimskog carstva i španski kralj Karlo V. Napoleon Bonaparta proterao je vitezove sa Malte 1798. godine, dok se sedište Reda danas nalazi u Rimu.

Pasoš Malteškog reda namenjen je najvišim zvaničnicima Reda, kao i pojedinim članovima njegovih diplomatskih predstavništava i njihovim porodicama. Na koricama su zlatnim slovima ispisane reči "Ordre Souverain Militaire de Malte", uz grb Reda. Pasoš ima 44 stranice sa vodenim žigom u obliku malteškog krsta.

Suvereni malteški vojni red ima ambasadu i u Srbiji. Diplomatske veze Reda i Srbije datiraju iz 19. veka. Tokom Srpsko-bugarskog rata 1885. godine Red je obezbedio sanitetski voz sa deset vagona, koji je saobraćao između Beograda i Niša.

Diplomatski odnosi prekinuti su nakon Drugog svetskog rata, a obnovljeni su 2001. godine, u vreme Savezne Republike Jugoslavije. Kontinuitet diplomatskih odnosa sa Srbijom potvrđen je nakon kasnijih državnih promena.

BONUS VIDEO: 

04:33
PODNEVNI DNEVNIK 12.08.2026 Izvor: kurir tv

 (MONDO)