Arhiv Srbije i Crne Gore dostavio je Prvom osnovnom sudu spisak od 379 strana sa popisom pokretnih stvari koje su pripradale nekadašnjem jugoslovenskom predsedniku Josipu Brozu Titu, saopšteno je na današnjem ročištu u nastavku ostavinske rasprave o njegovoj zaostavštini.

Pored ovog spiska, čije će fotokopiranje svakog od šest Brozovih naslednika, koštati 7.580 dinara, odnosno 20 dinara po strani, potrebno je pribaviti spiskove sa popisom još niza pokretnosti, navela je sudija Vesna Milojević.

Sud će do sledećeg ročišta koje je zakazano za 17. februar 2012. pokušati da od Istorijskog muzeja Jugoslavije, na zahtev punomoćnika Jovanke Broz, pribavi spiskove poklona koje su dobijali Broz i njegova supruga, popise nakita, više od šest hiljada knjiga, kao i negative i slajdove.

Takođe će pokušati da pribavi 2.225 albuma, kao i registre sa fotografijama od 1948-66 i 1967 - 79. godine.

Naslednici dugogodišnjeg vladara bivše SFRJ su supruga Jovanka, sin Miša i unuci Josip (Joška), Zlatica, Svetlana i Edvard Broz. Jovanka Broz je tražila da se izuzmu njene lične stvari.

Na današnje ročište došlo je četvoro Brozovih naslednika, dok je u ime njegove udovice Jovanke došao punomoćnik. U sud nije došao ni Edvard Broz za kojim je raspisana je poternica pre tri godine, jer je pobegao u Hrvatsku.

On je u Okružnom sudu u Beogradu osuđen na dve godine zatvora zbog izazivanja saobraćajne nesreće u pijanom stanju, u kojoj je nastradao jedan njegov prijatelj.

Brozov unuk i imenjak poznatiji kao Joška Broz rekao je novinarima ispred suda da naslednici nekadašnjeg predsednika Jugoslavije ne žele da kroz ostavinski postupak ostvare ekonomsku dobit, već da samo žele ono što im pripada.

Odgovarajući na pitanje zašto se ostavinski postupak ponovo otvara posle više od dve decenije Joška Broz je rekao da je "ovo farsa vlasti jer možda želi da zavadi porodice".

"Mi ne znamo šta sve ima, jer je mnogo toga rasprodato. Mi ovo ne bismo radili kada bi država čuvala ono što je on (Josip Broz) ostavio narodu. Porodica želi samo ono što joj sleduje, ne zbog ekonomskog aspekta već da bi sve to bilo na jednom mestu predstavljeno narodu", rekao je Brozov unuk.

On je napomenuo da mu je advokat rekao da cela imovina ne vredi više od 20 do 30 hilajada evra i dodao da su prilikom svake izložbe neke od Brozovih stvari nestajale.

Brozovi naslednici nisu u kontaktu sa Jovankom Broz od Titove smrti, rekao je Joška Broz.

Ostavinska rasprava između Titovih naslednika započela je, na zahtev njegovog pokojnog sina Žarka, 14. decembra 1983. godine.

Nekadašnji Četvrti opštinski sud doneo je rešenje o podeli imovine 1989. godine. Međutim, Brozova udovica je osporavala to rešenje, a Ustavni sud je 2000. godine proglasio neustavnim Zakon o upravljanju stvarima u društvenoj svojini koje su imovina Josipa Broza. Tada je otvoren novi proces, u kome je iznova trebalo utvrditi šta su lične stvari nekadašnjeg predsednika SFRJ.

Jovanka Broz je do sada podnela nekoliko podnesaka sudu sa spiskom svoje lične imovine, među kojima se, osim mnoštva bisera i drugog nakita, nalaze skulpture, slike, vaze, tepisi, knjige, pet automobila iz garaže Belog dvora i dva vozila iz garaže na Brionima ("rols-rojs", beli "kadilak", "linkoln"...).

Ona tvrdi da je najveći broj stvari iz rezidencije u Užičkoj 15 bio njen i Titov, stečen u bračnoj zajednici, kao i da je nakit i poklone dobila na venčanju od kumova i prijatelja, a ne kao žena predsednika.

Za veći deo nakita tvrdi da ga je dobila od supruga, kao i da ga je sama kupovala.

Na spiskovima sa Titovom zaostavštinom, koja će se deliti, nalaze se nameštaj u duborezu, filatelistička kolekcija, kovani novac, zlatnici, austrougarski dukati, ukrasne igle sa brilijantima, rubinima i drugim dragim kamenjem, posuđe od porcelana i keramike, zlatni opiljci, tabakere, vredni satovi...

Iza Tita je ostao i čuveni orden Suvorova, milionske vrednosti, koji imaju samo Staljin i Žukov. Tu je i kamen sa Meseca, poklon američkih astronauta.

(Tanjug)