
Njima se sudi zbog niza ubistava, otmica i drugih krivičnih dela koja su izvršili kao pripadnici "zemunskog klana".
Kaliniću je naloženo da ovaj zahtev u roku od tri dana dostavi sudu u pisanoj formi, saopštili su novinarima branioci optuženog posle odlaganja ročišta.
O zahtevu za izuzeće predsednika sudskog veća odlučuje predsednik Višeg suda u Beogradu.
Pipremno ročište koje je danas trebalo da bude održano shodno odredbama novog Zakona o krivičnom postupku, nije bilo otvoreno za javnost.
Kalinić i Simović su kao pripadnici klana ubijenog vođe zemunaca Dušana Spasojevića, u odsustvu pravosnažno osuđeni na po 40 godina zatvora.
Posle sedam i po godina bekstva, uhapšeni su u junu 2010, a sud im je na njihov zahtev dozvolio obnovu procesa.
Pravosnažna presuda kojom su osuđeni na maksimalnu zakonsku kaznu ostaje na snazi sve do izricanja nove pravosnažne presude, a postupak se ponavlja samo u odnosu na njih dvojicu.
Prema odredbama novog Zakonika o krivičnom postupku, na pripremnom ročištu, koje se odvija bez prisustva javnosti, utvrđuju se dokazi koji će se izvoditi, a potom se zakazuje glavni pretres.
U toku pretresa pred sudom će se izvoditi samo dokazi koji se pokažu kao sporni između tužilaštva i odbrane na pripremnom ročištu.
Kako je tokom prvobitnog procesa utvrđeno, Simović i Kalinić su zajedno učestvovali u devet ubistava, dizanju u vazduh firme "Difens roud", kao i otmicama Suvada Musića i Milije Babovića.
Kalinić je, prema pravosnažnoj presudi, bio direktni izvršilac likvidacija Todora Gardaševića, Sredoja i Zorana Šljukića, Zorana Uskokovića Skoleta, Miloša Stevanovića, Jovana Guzijana, Radeta Cvetića i Ivice Nikolića.
Uloga Miloša Simovića u tim ubistvima bila je da sa još nekoliko pripadnika klana prati žrtve i o njihovom kretanju obaveštava Kalinića.
U slučaju ubistva Branislava Lainovića Dugog njihove uloge su bile zamenjene.
Simoviću i Kaliniću nedavno je Apelacioni sud potvrdio presudu kojom su osuđeni na po 30 godina zatvora zbog učešća u ubistvu premijera Zorana Đinđića.
Simović se u noći između 9. i 10. juna 2010. godine predao graničnoj policiji Srbije na prelazu sa Hrvatskom, dva dana nakon što je u Zagrebu teško ranio Kalinića, s kojim se, kako sumnja tužilaštvo, skrivao više od sedam godina, od ubistva premijera Zirana Đinđića 12. marta 2003.
Kalinić je 8. juna prošle godine uhapšen u Hrvatskoj, a 25. avgusta izručen Srbiji. On je bio prvi hrvatski državljanin koji je izručen po Sporazumu o međusobnom izručenju sopstvenih državljana između Srbije i Hrvatske.
Protiv Kalinića i Simovića u toku je i sudski postupak u kome su zajedno sa Lukom Bojovićem i Vladimirom Milisavljevićem zvanim Vlada Budala optuženi za tri ubistva i dva pokušaja ubistva.
To suđenje se nastavlja 6. marta.
Sretko Kalinić i Željko Milovanović pokušali su 7. februara bekstvo iz pritvorske jedinice Specijalnog suda u Beogradu, u Ustaničkoj ulici.
(Tanjug/MONDO)
Kaliniću je naloženo da ovaj zahtev u roku od tri dana dostavi sudu u pisanoj formi, saopštili su novinarima branioci optuženog posle odlaganja ročišta.
O zahtevu za izuzeće predsednika sudskog veća odlučuje predsednik Višeg suda u Beogradu.
Pipremno ročište koje je danas trebalo da bude održano shodno odredbama novog Zakona o krivičnom postupku, nije bilo otvoreno za javnost.
Kalinić i Simović su kao pripadnici klana ubijenog vođe zemunaca Dušana Spasojevića, u odsustvu pravosnažno osuđeni na po 40 godina zatvora.
Posle sedam i po godina bekstva, uhapšeni su u junu 2010, a sud im je na njihov zahtev dozvolio obnovu procesa.
Pravosnažna presuda kojom su osuđeni na maksimalnu zakonsku kaznu ostaje na snazi sve do izricanja nove pravosnažne presude, a postupak se ponavlja samo u odnosu na njih dvojicu.
Prema odredbama novog Zakonika o krivičnom postupku, na pripremnom ročištu, koje se odvija bez prisustva javnosti, utvrđuju se dokazi koji će se izvoditi, a potom se zakazuje glavni pretres.
U toku pretresa pred sudom će se izvoditi samo dokazi koji se pokažu kao sporni između tužilaštva i odbrane na pripremnom ročištu.
Kako je tokom prvobitnog procesa utvrđeno, Simović i Kalinić su zajedno učestvovali u devet ubistava, dizanju u vazduh firme "Difens roud", kao i otmicama Suvada Musića i Milije Babovića.
Kalinić je, prema pravosnažnoj presudi, bio direktni izvršilac likvidacija Todora Gardaševića, Sredoja i Zorana Šljukića, Zorana Uskokovića Skoleta, Miloša Stevanovića, Jovana Guzijana, Radeta Cvetića i Ivice Nikolića.
Uloga Miloša Simovića u tim ubistvima bila je da sa još nekoliko pripadnika klana prati žrtve i o njihovom kretanju obaveštava Kalinića.
U slučaju ubistva Branislava Lainovića Dugog njihove uloge su bile zamenjene.
Simoviću i Kaliniću nedavno je Apelacioni sud potvrdio presudu kojom su osuđeni na po 30 godina zatvora zbog učešća u ubistvu premijera Zorana Đinđića.
Simović se u noći između 9. i 10. juna 2010. godine predao graničnoj policiji Srbije na prelazu sa Hrvatskom, dva dana nakon što je u Zagrebu teško ranio Kalinića, s kojim se, kako sumnja tužilaštvo, skrivao više od sedam godina, od ubistva premijera Zirana Đinđića 12. marta 2003.
Kalinić je 8. juna prošle godine uhapšen u Hrvatskoj, a 25. avgusta izručen Srbiji. On je bio prvi hrvatski državljanin koji je izručen po Sporazumu o međusobnom izručenju sopstvenih državljana između Srbije i Hrvatske.
Protiv Kalinića i Simovića u toku je i sudski postupak u kome su zajedno sa Lukom Bojovićem i Vladimirom Milisavljevićem zvanim Vlada Budala optuženi za tri ubistva i dva pokušaja ubistva.
To suđenje se nastavlja 6. marta.
Sretko Kalinić i Željko Milovanović pokušali su 7. februara bekstvo iz pritvorske jedinice Specijalnog suda u Beogradu, u Ustaničkoj ulici.
(Tanjug/MONDO)
Pridruži se MONDO zajednici.