Najmanja sudska taksa u Srbiji za sporove čija je vrednost do 10.000 dinara iznosi 1.900 dinara a za one najveće, u privrednim sporovima teškim bar 10 miliona dinara, može da košta i do 390.000 dinara, piše "Danas".

Sastavljanje sudskog testamenta, čuvanje i opoziv testamenta u sudu, česta je usluga koju građani koriste i za to je potrebno izdvojiti 980 dinara. Izdavanje sudskih uverenja ranije je koštalo 100 dinara, a sada 190.

Aliu to su sve sitnice u odnosu na one prave, parnične postupke ili kada na sudu pokušate da ispravite nepravud koju vam je naneo poslodavac.

Onaj ko tuži najčešće i finansira ceo sudski postupak, a da li će mu se uloženi novac vratiti, nije izvesno. Čak i kada dobijete spor, gotovo po praviliu posle višegodišnjeg suđenja u osnovnom postupku (ne daj bože da idete na žalbeni), sledi jednako mukotrpan i trajući put za naplatu u izvršnom postupku.

Sagovornici "Danasa" ističu da su sudske takse u Srbiji skupe i da mnogi građani zbog nedostatka finansijskih sredstava i teške materijalne situacije ni ne idu "pred lice pravde".

Situaciju pokušavaju da olakšaju oni koji od sporenja žive. Mnogi advokati se zbog ograničenih mogućnosti plaćanja dogovaraju sa klijentom da li će svoj rad naplatiti posle svakog ročišta ili kada se spor okonča. Međutim, i njima problem stvara trajanje procesa.

Slađanka Milošević, predsednica Sindikata pravosuđa Srbije, kaže za beogradski dnevnik da sudske takse u Srbiji jesu skupe, ali da su ipak jeftinije od onih administrativnih.

"Administrativne takse se često menjaju i do dva puta godišnje. Na primer izdavanje vlasničkog lista u sudu košta oko 300 dinara, dok u Zavodu za katastar košta i više od 1.000 dinara. Mnogi građani su nezaposleni i nemaju novca čak ni za osnovne sudske takse i zbog toga se neretko odlučuju da uopšte ne potraže pravdu na sudu", ukazuje Miloševićeva.

Ovim zakonom, doduše, građani su rasterećeni pojedinih plaćanja. Tako se sada za raspravu o zaostavštini u prvostepenom postupku plaća paušalna taksa u iznosu od 1.000 do 75.000 dinara. Odnosno, kako se navodi u zakonu, ova paušalna taksa se plaća samo ako je ostavinski postupak završen donošenjem rešenja o nasleđivanju i to tek kada rešenje postane pravosnažno.

Takođe, ovim zakonom više ne postoji obaveza plaćanja sudske takse za predlog za vraćanje u pređašne stanje, za predlog za određivanje privremene mere obezbeđivanja u sporovima za razvod braka ili izdržavanja deteta, kao i za izdavanje usmenog punomoćja.

Takse uopšte ne plaćaju država Srbija, neke oranzicije kao na primer Crveni krst, i teorijski građani. Šanse da građanin budu oslobođen od plaćanja su veće ukoliko ima mala primanja ili ako je nezaposlen i nema imovinu.

Takse mogu biti plaćene i na rate ako premašuju trećinu mesečnih primanja. Takođe, ukoliko se dogodi da je neko platio taksu za rad suda, a nije izašao na sud, postoji pravo na povraćaj novca.

(MONDO, ilustracija: Guliver/Getty Images)