Jesenje zasedanje Sabora neće biti održano, a obrazloženje koje se nezvanično može dobiti u crkvi je da Sabor ne zaseda, jer nema "velikih tema", kao i da okupljanje arhijereja iz celog sveta "košta".
Ustavom SPC je predviđeno da Sabor zaseda dva puta godišnje - u proleće i u jesen, a predviđena je i mogućnost održavanja vanrednih zasedanja.
Naredno redovno zasedanje tog najvišeg zakonodavnog tela biće održano svega nekoliko meseci od početka obeležvanja 17 vekova od Milanskog edikta u Nišu, čiji je početak predviđen za 6. oktobar 2013.
Poznavaoci crkvenih prilika, međutim, kažu da crkva nikada nije bila u gorem položaju nego danas, a razlozi tome su niz otvorenih pitanja, među kojima su i ona za crkvu "pomalo neprijatna".
Upravo rešavanje tih neprijatnih pitanja i razračunavanje sa svim što šteti ugledu crkve je, kažu poznavaoci crkvenih prilika, odluka patrijarha Irineja u nameri da sve nejasnoće budu "isterane na čistac".
Sociolog religije Mirko Djorđević smatra da crkvu opterećuju mnoga "otvorena pitanja" i da se ona, najpre, tiču Kosova. Oko Kosova, kaže Djorđević ima "dosta napetosti" jer SPC čvrsto stoji na stanovištu koje se ne poklapa sa politikom državnog vrha nove, kao ni one prethodne vlasti.
Tu je, prema njegovom mišljenju, i ostavka zvorničko-tuzlanskog vladike Vasilija (Kačavende) koja je samo podgrejala staru priču, koja Kačavendu vezuje za pedofiliju, ali navodno i za ubistvo jednog bogoslova.
Tako su, dodao je, priče o penzionisanju vladika počele, a potvrđuju ih i peticije koje se skupljaju za odlazak sa eparhijskog trona vladike šabačkog Lavrentija, ali i mileševskog Filareta.
"Taj proces je očekivan, jednom mora da počne.. i što pre on bude počeo to će biti bolje, jer stanje u SPC nije redovno", kazao je Djorđević istakavši da čak i oko tih pitanja u Crkvi postoji velika nesloga arhijereja.
Bilo kako bilo, nema sumnje da je patrijarh Irinej odlučio, a ranije to pokušavao i patrijarh Pavle, da razreši sve do sada nerešene slučajve i "obračuna" se sa vladikama čija je biografija opterećena bilo kakvom sumnjom, ali i sa "srebroljubcima", odnosno ljubiteljima luksuza, kao i onima koji koji su izraženo politički aktivni, rekao je Djorđević.
On je podsetio i da je slučaj raščinjenog vladike eparhije raško-prizrenske i kosovsko-metohijske Artemija, takođe, ostao nerešen, zatim odnos SPC i nekanonske
Makedonske pravoslavne crkve (MPC), kao i status Mitropolije crnogorsko-primorske u Crnoj Gori.
Analitičar Živica Tucić takođe misli da dva saborska zasedanja godišnje ne bi trebalo da predstavljaju opterećenje za SPC, tim pre jer Crkvu očekuje zauzimanje stavova o nizu značajnih pitanja.
"Crkva bi trebalo da jasno zauzme stav, ma kakav on bio o tome kako ona gleda na srpsku budućnost - političku, ekonomsku, duhovnu, moralnu.", kazao je Tucić i dodao da prethodno svakako treba ustanoviti kako je stanje u tim oblastima.
On je i kao primer naveo sticanje kandidature Srbije za članstvo u EU oko čega se crkva, takođe, nije oglasila.
"Imati stav crkve o društvenim i opštim pitanjima nije politiziranje, klerikalizacija, crkva je institucija koja može da bude jedan od sagovornika, ne da nameće stav već da ućestvuje u njegovoj kristalizaciji", smatra Tucić.
Takođe, podseća Tucić, stavova crkve nije bilo ni o kriminalu, privatizaciji, lustraciji, nezaposlenosti, nepoštovanju čoveka i njegovih prava, zatim dece, starih, ksenofobiji, kao i o ekologiji ili bioetici.
"Vreme velikih nacionalnih tema prolazi, crkva mora da naglašava svoju versku i etičku finkciju a ne nacionalnu, isotrijski tradicionalnu i tradicionalističku", naveo je Tucić.
On je ukazao i na potrebu "usitnjavanja" eparhija radi, kako kaže, kvaliteta pastirskog rada.
"To je tzv. pitanje arondacije. Međutim, ako je i više novih eparhija postavlja se pitanje da li postoji dovoljno sposoban kadar po raznim kriterijumima za kandidate za episkopat", kazao je Tucić.
On je ukazao i na socijalnu delatnost crkve, zatim na crkveno školstvo, srednje i više koje, takođe, treba sagledati, veronauku...
Tucić je takođe podsetio i da je crkva najavila izmenu svog veoma starog Ustava, tome čemu bi, kako kaže, trebalo temeljno pristupiti i omogućiti "javnu raspravu".
Kada je reč o penzionisanju episkopa, Tucić kaže da bi to pitanje trebalo regulisati na način kako se to radi u Ruskoj ili Rimokatoličkoj crkvi, gde oni odlaze u penziju u 75-oj godini života.
Crkva bi trebalo da na Saboru precizira i svoj odnos prema drugim hrišćanskim konfesijama i religijama, poručuje Tucić.
(Tanjug/foto: SPC)
Ustavom SPC je predviđeno da Sabor zaseda dva puta godišnje - u proleće i u jesen, a predviđena je i mogućnost održavanja vanrednih zasedanja.
Naredno redovno zasedanje tog najvišeg zakonodavnog tela biće održano svega nekoliko meseci od početka obeležvanja 17 vekova od Milanskog edikta u Nišu, čiji je početak predviđen za 6. oktobar 2013.
Poznavaoci crkvenih prilika, međutim, kažu da crkva nikada nije bila u gorem položaju nego danas, a razlozi tome su niz otvorenih pitanja, među kojima su i ona za crkvu "pomalo neprijatna".
Upravo rešavanje tih neprijatnih pitanja i razračunavanje sa svim što šteti ugledu crkve je, kažu poznavaoci crkvenih prilika, odluka patrijarha Irineja u nameri da sve nejasnoće budu "isterane na čistac".
Sociolog religije Mirko Djorđević smatra da crkvu opterećuju mnoga "otvorena pitanja" i da se ona, najpre, tiču Kosova. Oko Kosova, kaže Djorđević ima "dosta napetosti" jer SPC čvrsto stoji na stanovištu koje se ne poklapa sa politikom državnog vrha nove, kao ni one prethodne vlasti.
Tu je, prema njegovom mišljenju, i ostavka zvorničko-tuzlanskog vladike Vasilija (Kačavende) koja je samo podgrejala staru priču, koja Kačavendu vezuje za pedofiliju, ali navodno i za ubistvo jednog bogoslova.
Tako su, dodao je, priče o penzionisanju vladika počele, a potvrđuju ih i peticije koje se skupljaju za odlazak sa eparhijskog trona vladike šabačkog Lavrentija, ali i mileševskog Filareta.
"Taj proces je očekivan, jednom mora da počne.. i što pre on bude počeo to će biti bolje, jer stanje u SPC nije redovno", kazao je Djorđević istakavši da čak i oko tih pitanja u Crkvi postoji velika nesloga arhijereja.
Bilo kako bilo, nema sumnje da je patrijarh Irinej odlučio, a ranije to pokušavao i patrijarh Pavle, da razreši sve do sada nerešene slučajve i "obračuna" se sa vladikama čija je biografija opterećena bilo kakvom sumnjom, ali i sa "srebroljubcima", odnosno ljubiteljima luksuza, kao i onima koji koji su izraženo politički aktivni, rekao je Djorđević.
On je podsetio i da je slučaj raščinjenog vladike eparhije raško-prizrenske i kosovsko-metohijske Artemija, takođe, ostao nerešen, zatim odnos SPC i nekanonske
Makedonske pravoslavne crkve (MPC), kao i status Mitropolije crnogorsko-primorske u Crnoj Gori.
Analitičar Živica Tucić takođe misli da dva saborska zasedanja godišnje ne bi trebalo da predstavljaju opterećenje za SPC, tim pre jer Crkvu očekuje zauzimanje stavova o nizu značajnih pitanja.
"Crkva bi trebalo da jasno zauzme stav, ma kakav on bio o tome kako ona gleda na srpsku budućnost - političku, ekonomsku, duhovnu, moralnu.", kazao je Tucić i dodao da prethodno svakako treba ustanoviti kako je stanje u tim oblastima.
On je i kao primer naveo sticanje kandidature Srbije za članstvo u EU oko čega se crkva, takođe, nije oglasila.
"Imati stav crkve o društvenim i opštim pitanjima nije politiziranje, klerikalizacija, crkva je institucija koja može da bude jedan od sagovornika, ne da nameće stav već da ućestvuje u njegovoj kristalizaciji", smatra Tucić.
Takođe, podseća Tucić, stavova crkve nije bilo ni o kriminalu, privatizaciji, lustraciji, nezaposlenosti, nepoštovanju čoveka i njegovih prava, zatim dece, starih, ksenofobiji, kao i o ekologiji ili bioetici.
"Vreme velikih nacionalnih tema prolazi, crkva mora da naglašava svoju versku i etičku finkciju a ne nacionalnu, isotrijski tradicionalnu i tradicionalističku", naveo je Tucić.
On je ukazao i na potrebu "usitnjavanja" eparhija radi, kako kaže, kvaliteta pastirskog rada.
"To je tzv. pitanje arondacije. Međutim, ako je i više novih eparhija postavlja se pitanje da li postoji dovoljno sposoban kadar po raznim kriterijumima za kandidate za episkopat", kazao je Tucić.
On je ukazao i na socijalnu delatnost crkve, zatim na crkveno školstvo, srednje i više koje, takođe, treba sagledati, veronauku...
Tucić je takođe podsetio i da je crkva najavila izmenu svog veoma starog Ustava, tome čemu bi, kako kaže, trebalo temeljno pristupiti i omogućiti "javnu raspravu".
Kada je reč o penzionisanju episkopa, Tucić kaže da bi to pitanje trebalo regulisati na način kako se to radi u Ruskoj ili Rimokatoličkoj crkvi, gde oni odlaze u penziju u 75-oj godini života.
Crkva bi trebalo da na Saboru precizira i svoj odnos prema drugim hrišćanskim konfesijama i religijama, poručuje Tucić.
(Tanjug/foto: SPC)
Pridruži se MONDO zajednici.
