Đinđić - politički i filozofski mislilac

U Beogradu su danas održana dva naučna skupa posvećena ubijenom premijeru dr Zoranu Đinđiću.

Istoričarka Latnka Perović je najavila da bi do kraja ove godine trebalo da budu spremna za objavljivanje i izabrana dela Zorana Đinđića, kako bi na jednom mestu bila sva građa filozofske i političke misli Đinđića.

"I kada je bio premijer, nema u političkoj istoriji Srbije čoveka koji je tako delovao, svakoga dana je on nešto pisao i analizirao. Sve to treba da bude dostupno", kazala je Perović.

Ona je ocenila da su Đnđićeve knjige sredinom osamdesetih godina "pale u vodu" - malo ko ih je tada nije razumeo, ali njihovo vreme tek dolazi.

"On je bio filozofski um po svojoj radoznalosti, traženju odgovora i akumuliranju znanja", kazala je Perović.

Ona je ukazala da je Đinđić imao široko znanje, ne samo o filozofiji, već i ekonomiji i istoriji, a njegovo delo je i danas aktuelno, zato što on u njemu analizira i sve aspekte krize koja je permanentna.

Profesor zagrebačkog univerziteta Žarko Puhovski je podsetio na jaku vezu Zorana Đinđića s nemačkom kulturom i naukom, u čemu je Đinđić na više razumevanja nailazio u Zagrebu, nego u Beogradu.

"Sredinom osamdesetih godina Đinđić je imao veći ugled u Zagrebu, nego u Beogradu. U Beogradu je malo ko razumeo to što je on pisao", rekao je Puhovski.

Puhovski smatra da se u prve dve knjige - "Jesen dijalektike" i "Subjektivnost i nasilje", Đinđić "obračunava" s profesorima za koje smatra da su ga pogrešno učili i predstavili mu pogrešnog Marksa, dok je knjiga "Jugoslavija kao nedovršena država" njegov "obračun" s državom.

Dekan Fakulteta Političkih nauka Ilija Vujačić vidi Đinđića kao jednog od najdublje i najšire obrazovanih političkih teoretičara.

Profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Alekandar Molnar je istakao da se Đinđic više bavio samim narodom, nego institucijama, jer je smatrao da je upravu u narodu i uzrok, i rešenje svih problema.

"Bavio se narodom i njegovim slabostima, i to se u njegovom slučaju i obistinilo", kazao je Molnar.

Podsetio je i na Đinđićevu misao da "Srbi treba da budu na putu ka sebi" kao i na to da je smatrao da je Srbija "izgubila 20. vek", ali bi 21. vek mogao da postane vek njenih postignuća, u kojem bi mogla da postane moderna država srećnih ljudi.

Skup "Političko i teorijsko nasleđe Zorana Đinđića" zajedno su organizovali Fakultet političkih nauka, Fondacija dr Zoran Đinđić i Udruženje za političke nauke Srbije. Prisustvovala je i supruga ubijenog premijera, Ružica Đinđić.

Potom je u amfitetatru Narodne biblioteke Srbije predstavljena četvrta knjiga edicije Izabrana dela Zorana Đinđića u izdanju Fondacije dr Zoran Đinđić i Narodne biblioteke Srbije pod nazivom "Politika i društvo. Rasprave, članci i eseji".

Dan uoči obeležavanja desetogodišnjice od ubistva premijera i jedinstvenog mislioca održana je promocija knjige u prisustvu supruge Ružiće Đinđić, brojnih savremenika, političara i poštovalaca njegovog dela.

Priređivač i autor predgovora dr Latinka Perović kazala je da su pre četvrte knjige objavljene dve filozofske, doktorska disertacija "Jesen dijalektike" i "Subjektivnost nasilja" kao i treća knjiga koja je ustavno pravna "Jugoslavija kao nedovršena država".

Ova knjiga počinje gimnazijskim rukopisom Zorana Đinđića koji je Perović uvrstila jer je, kako je rekla, prvorazredni istorijski dokument koji je dobila od profesora sociologije Mila Petrovića. Drugi razlog je što se iz rukopisa vidi ličnost Zorana Đinđića koja je sva u traženjima, previranju, postavljanju pitanja i naročito u fiksiranju ideala.

"Govorimo o mnogim odlikama Zorana Đinđciha, o njegovoj erudiciji, dubini, obaveštenosti, etici i možda smo propustili da kažemo da je on bio čovek ideala kome je bezostatno služio", kazala je Perović.

Njena namera kao priređivača nije bila da pokaže o čemu je sve pisao Zoran Đinđić, a toga je vrlo mnogo, već da sabere one tekstove koji su nastali kao plod njegovog studijskog rada, koji su autorski i predstavljaju ga ne samo kao čoveka političke prakse nego i kao političkog mislioca koji je svoje razmišlajanje o politici i društvu ukorenio u svojim filozofskim shavatanjima i filozofskom delu.

U knjizi su autorski tekstovi objavljeni po periodičnim publikacijama tokom osamdesetih, devedesetih i dvehiljaditih godina i u knjizi su dati hronološki. Perović je kazala da je knjiga veoma komunikativna i da se nada da će čitatioci rado čitati jer će ona biti važna šifra za njegovo filozofsko i teorijsko delo a u isto vreme to je izvanredno lepo pisano štivo.

U narednoj petoj knjizi biće objavljeni manji filozofski spisi Zorana Đinđića kojima će biti zaokružena edicija za koju je Perović kazala da je samo osnova za čitanje Zorana Đinđića, njegovu interpretaciju, tumačenje.

"Mladim ljudima ovim knjigama takođe nudimo izvor inspiracije, duboke vere u ideal i mogućnosti čoveka", istakla je Perović.

Prema oceni dr Novice Milića teorijsko filozofski opus Zorana Đinđića zapostavljen je u odnosu na njegovo političko delovanje, njegova teorijska postignuća stoje u senci kratke ali dramatične političke karijere.

(agencije/MONDO/Foto: Filip Krainčanić, Tanjug)