Pesah, koji traje sedam dana, obeležava događaj koji se odigrao u četvrom milenijumu pre nove ere, tokom koga je veća grupa Jevreja izašla iz Egipta gde su bili u ropstvu i učestvovali u građevinskim radovima.
Posle toga, dodao je Fuks, sledi 40 godina lutanja po Sinajskoj pustinji, odnosno period kada su Jevreji u punoj meri uobličili svoju monoteističku veru, kada su primili ono što je poznato kao 10 Božijih zapovedi i kada su se počeli ponašati na osnovu veoma striktnog moralnog kodeksa.
Prema njegovim rečima, sve u jevrejskoj istoriji u stvari sledi posle tog događaja - sve što je vezano za formiranje i dalje uobličavanje jevrejske vere i tradicije.
Obeležavanje praznika, koji se slavi porodično, počinje tako što najmlađi član porodice pita: "Po čemu se ova noć razlikuje od drugih noći".
Jedna od specifičnosti praznika je da Jevreji, kada su se spremali za odlazak iz Egipta, nisu imali kvasca i nisu mogli da mese hleb sa kvascem nego su jeli beskvasni hleb.
Zbog toga se u periodu Pesaha tradicionalno ne jede ništa što je bilo u kontaktu sa kvascem - jede se beskvasni hleb, ali i dosta drugih proizvoda za koje se mora paziti da li su bili u dodiru sa kvascem. Takođe se jede iz sudova ili posebno pripremljenih sudova kako bi se obezbedilo da ni oni nisu bili u kontaktu sa kvascem.
"Praznik započinje večerom koja se u prevodu zove red, gde postoji vrlo određeni tip namirnica koje se uzimaju sa simboličkim značenjem. To su jaje koje je opšti simbol života, gorke trave koje treba da podsećaju na gorak život tokom robovanja u Egiptu i to je pečeno meso na kosti", rekao je Fuks.
Tokom obeležavanja Pesaha, dodao je Fuks, nema drugih posebnih porodičnih manifestacija, a u verskim objektima se održava služba.
"Ali proslava je u principu porodična, a u ovoj našoj maloj zajednici gde nema baš previše snage da se to uradi u porodičnom krugu, organizuje se zajednička proslava u prostorijama sinagoge", naveo je Fuks.
(Tanjug, foto ilustracija: Guliver/Getty Images/Thinkstock)