"Do toga nije došlo u Hrvatskoj (Hrvaćanin) i Albaniji (Albanjanin) iz političkih razloga, jer se tamo više insistiralo na etničkoj monolitnosti", rekao je Klajn za "Blic" i istakao da ne postoji ni oznaka "Francužanin" ili "Italijanjanin".

Podstaknut izjavom predsednika Srbije Tomislava Nikolića da su Srbi iz Republike Srpske "za njega Bosanci", Klajn je naveo da je pojam "Bosanac" verovatno formiran u vreme Austro-ugarske i da nema isto značenje i tumačenje kao naziv "Srbijanac", koji je nastao iz sasvim drugih razloga.

Lingvista je pojasnio da su Srbi kao narod bili izuzetno izmešani sa drugima i da je ta takozvana "tigrova koža" uticala na formiranje pojmova.

Klajn smatra da se u zagrebačkim i sarajevskim medijima preteruje sa upotrebom izraza "Srbijanac" i "srbijanski".

"Mi to ne priznajemo, a ne priznajemo ni postojanje jezika koji se zove `bosanski`, što ne priznaju ni Hrvati. Ako hoće, oni taj jezik mogu nazvati bošnjački, ali ne bosanski", kaže Klajn.

Predsednik Srbije Tomislav Nikolić izjavio je za BHT da su za njega "Srbi iz Republike Srpske Bosanci, iako mnogi ne žele da se tako nazivaju".

(Srna/Foto: Screenshot YouTube)