"Plan konsolidacije Resavice je završen. Cilj je da se razgovara sa strateškim partnerima. To ne predstavlja privatizaciju, već mogućnost da imamo dovoljno investicija, novu opremu, termoelektrane i otvaranje novih jama", rekla je Mihajlović novinarima u Resavici.

Ona je istakla da su tom rudniku potrebni strateški partneri, jer je od planiranih investicija za poslednjih sedam godina ostvareno 30 odsto, i to ne zato što nema rude, već zbog nedostatka novca.

Mihajlović je u Resavici, povodom 6. avgusta Dana rudara, pustila u rad novu metanometrijsku stanicu koja će meriti prisustvo i količinu otrovnih gasova, temperaturu u jami, količinu kiseonika i brzinu vazdušnih struja.

Ona je kazala da će taj sistem povećati bezbednost rudara I podsetila da je od 1965. godine do sada u rudnicima u Srbiji poginulo 450 radnika.

Vršilac dužnosti generalnog direktora javnog preduzeća Resavica Vladan Milošević rekao je da su sistemi za merenje količine metana postavljeni u rudnicima Soko i Rembas i da je plan da se ugrade i u ostale ugljenokope.

JP Resavica formirano je 1992. godine objedinjavanjem devet rudnika uglja sa podzemnom eksploatacijom (Vrška Čuka, Ibarski rudnici, Rembas, Bogovina, Soko, Jasenovac, Štavalj, Lubnica i Aleksinac)

Kako se navodi na sajtu www.jppeu.rs, u preduzeću je trenutno zaposleno oko 4.000 radnika, a godišnje se proizvede više od pola miliona tona uglja.

Rudare je obišao i ministar Milan Bačević koji je rekao da je Srbija najinteresantnija zemlja u Evropi za geološka istraživanja i da svetske kompanije skoro svakodnevno podnose zahteve za istražne radove.

On je posle posete Rudarskom basenu Kolubara rekao da je profit od naknada i taksi za geološka istraživanja 1,5 milijardi evra, a da iduće godine Srbija može da ostvari i četiri milijarde evra dobiti.

Bačević je podsetio da su potraživanja Ministarstva od korisnika prirodnih resursa 4,5 milijardi dinara, a da je samo u poslednjih nekoliko meseci u budžet vlade Srbije po tom osnovu uneto 2,5
milijarde dinara.

Ukazao je da prirodna bogatstva ne treba nekontrolisano izvoziti, iako je Srbija to činila, a zatim po mnogo višim cenama kupovala gotove proizvode od tih sirovina.

"Želimo da to zaustavimo i siguran sam da ćemo uspeti. Politika ove vlade je da se ta bogatstva istraže i da se na ovaj način stave u funkciju vlastitog razvoja", rekao je Bačević.

Bačević je rekao da je Srbija veoma bogata ugljem za koji postoji veliko interesovanje stranih kompanija.

Rudarski sektor Srbije koji obuhvata i istraživanje, eksploataciju i preradu mineralnih sirovina, zapošljava 24.000 radnika što je oko 2,3 odsto ukupnog broja zaposlenih u Srbiji.

Dan rudara ustanovljen u znak sećanja na 6. avgust 1903. kada su se rudari Senjskog rudnika štrajkom izborili za povratak na posao trojice otpuštenih kolega, svima je skraćeno radno vreme i dobili su besplatno ulje za lampe za osvetljavanje jama.

Neposredan povod štrajku u Senjskom rudniku te godine, pola veka nakon pronalaska i početka kopanja uglja u Senju, bilo je "otpuštanje sa posla trojice radničkih aktivista".

Rudari u Srbiji danas imaju beneficirani radni staž - na godinu dana dobijaju beneficiju šest meseci zbog teških uslova rada.

U Srbiji posluje oko 270 preduzeća koja se bave eksploatacijom mineralnih sirovina i 20 preduzeća za geološka istraživanja mineralnih sirovina.

Prema podacima resornog ministarstva, godišnje se u zemlji iskopa oko 80 miliona tona rude.

Broj zaposlenih u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom iznosi od 5.500 do 6.000 radnika.

Među najvećim rudnicima su površinski kop Rudarskog basena Kolubara, koji je u sastavu Elektroprivrede Srbije, i rudnici bakra Rudarsko-topionicarskog basena Bor.

Prosečna zarada rudara u Srbiji i dalje je niska, i za većinu njih iznosi, prema ranijim podacima, između 30.000 i 50.000 dinara.

Iako se u rudnicima sprovode mere zaštite, kao i kontrola i nadzor nad uvođenjem tih mera, i dalje postoje rudnici u kojima je bezbednost na niskom nivou, posebno u onim koji su prošli neuspešnu privatizaciju.