Za vernike koji Božić slave po novom, gregorijanskom kalendaru, beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar danas je služio misu u smederevskoj Crkvi Rođenja Hrista kralja.
"Bilo po kojem kalendaru - braćo i sestre - da slavimo, treba znati da smo jedno srce i jedna duša, ujedno da se podsetimo i da danas, na sam Božić, ja sam tu, u Smederevu upravo zato jer su Beograd i Smederevo bili na poseban način povezani zbog istorijskih događaja, tako da je naša nadbiskupija u prošlosti nosila naslov Beogradsko smederevska" rekao je Hočevar.
Dodao je da će na samom početku 2014. godine izaći veoma vredna knjiga o župi u Smederevu.
Knjiga neće sadržati samo istorijat grada, istoriju smederevske biskupije i prisustva katolika, već i sve drugo što taj grad čini zanimljivim, kao i sva pitanja povezana sa kulturom i umetnošću crkve.
Hočevar je kazao da će posebno pažnja u knjizi biti posvećena Jovanu Krstitelju, zaštitiniku smederevske crkve.
"Kada imamo svest da za sobom imamo veliku istoriju, lakše gradimo budućnost", zaključio je nadbiskup Hočevar.
Na kraju mise pročitana je i božićna čestitka gradonačelnika Smedereva Jasne Avramović.
Beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar služio je sinoć u Beogradu misu uoči praznika.
"Čestitajmo jedni drugima srećan, blagosloven i čestit Božić, mir iskreno želim svima, a braći i sestrama koji ovaj praznik slave po Julijanskom kalendaru, istočnom obredu, bratski kličem: 'Mir Božji, Hristos se rodi", rekao je nadbiskup Hočevar na ponoćnoj misi na Badnje veče u crkvi Svetog Petra u Beogradu.
Misi su prisustvovali predstavnici državnog vrha i verskih zajednica kojima se biskup zahvalio na čestitkama i poželeo im "mir, blagoslov i uspeh u radu".
Hočevar je, u božićnoj poslanici, čestitao vernicima Božić i poručio da je porodica osnovno, glavno i ničim drugim zamenljivo žarište svih međuljudskih odnosa, merilo svih prisnih zajednica , motor svakog zajedništva i svakog jedinstva.
On je poručio da je Božić pravi generator odnosa pa zato i generator porodice, zajedništva i jedinstva, generator autentične civilizacije i kulture.
"Ne smemo i ne možemo na pravi način da slavimo praznike Hristovog rođenja ako ta tajna ne postane merilo svih naših odnosa, planova, odluka i delatnosti - i merilo društvenog, političkog i globalnog planiranja", rekao je Hočevar.
On je poručio da nas crkva poziva na slavlje Božića da bi se u nama probudilo autentično dostojanstvo i da bi snažnim duhovnim rastom, velikom energijom odgovornosti, pravovremenim preobraženjem i karitativnim delima mogli da omogućimo da čitavo čovečanstvo postane jedna porodica.
"Postati jedna porodica, znači da hoćemo da živimo u takvim zajednicama u kojima smo svi "samo jedno srce i jedna sama duša".
Takvim duhom možemo da živimo i tamo gde su među stanovnicima velike istorijske razlike", rekao je Hočevar.
Božić, po Gregorijanskom kalendaru, proslavljaju Rimokatolička crkva, protestantske i anglikanske crkve, kao i neke pravoslavne crkve koje su prihvatile novo računanje vremena, dok Srpska i Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijaršija i Sveta Gora taj praznik proslavljaju prema Julijanskom kalendaru, 13 dana kasnije.
Prema jevanđeoskom predanju, Isus Hristos je rođen 25. decembra u Vitlejemu pa se, uz razlike u kalendarima, taj datum kao početak nove ere i nove istorije čovečanstva poštuje u celom hrisćanskom svetu.
U hrišćanstvu se veruje da je Hristovo rođenje donelo svetlost istine ljudskom rodu i da je tim događajem ispunjeno starozavetno proročanstvo o rođenju Spasitelja.
Jaslama, u kojima je simbolično predstavljena scena rođenja sa Bogomladencem, Marijom i Josifim, klanjaju se na Božić vernici u katoličkim crkvama i drugim crkvama zapadnog obreda.
