"Nažalost, kod nas su među donosiocima zakona i odluka prisutni oni koji nemaju svest o važnosti vetrozaštitnih pojaseva", kazala je Nataša Đereg agenciji Beta.
Dodala je da postoje elaborati i projekti, kako od strane Šumarskog fakulteta u Beogradu, tako i od drugih naučnih institucija, kako da se postave vetrozaštitni pojasi.
"Ali, država nikad nema para da te projekte sprovede u delo. Imamo preča posla, a to je da posečemo i ono malo stabala koja su sad dostigla neku zrelost", kazala je Nataša Đereg.
Upozorila je da se pored regionalnih i lokalnih puteva seče drveće bez ikakvog plana, a ne sadi se novo.
Ona je podsetila da je Vojvodina područje sa najmanje šuma u Evropi, sa prosečnom šumovitošću od svega šest odsto.
"Još je (austrijska carica i mađarska kraljica) Marija Terezija znala važnost zaštite zemljišta od erozije i važnost zaštite puteva od vetrova, pa su tako u prošlosti masovno sađena stabla jablanova, dudova i ostalih vrsta drveća pored puteva", podsetila je Nataša Đereg.
