Žarko Trifunov iz Vršca jedan je od šestorice graditelja violina u Srbiji, a pritom je i samouk. Ali se on od svih njih razlikuje po tome što je po profesiji vatrogasac. I ima veliko srce - on besplatno popravlja deci violine.
Dok je par godina uporno tragao za tajnama gradenja violina, otkrivajuci ih najcešce na internetu, vršacki vatrogasac je izradivao nameštaj, jer mu je kako kaže obrada drveta išla od ruke. Kada se osetio sposobnim za hvatanje u koštac i sa najzahtevnijim poslovima na izradi violina, sve slobodno vreme i ljubav posvetio je novom hobiju. Kaže, pravljenje violina predstavlja mu beg od stresnog posla.
"Godišnje napravim tek tri-cetiri violine, i svaka se razlikuje, ima svoje specificnosti u odnosu na ostale. Ne sviram na ovom instrumentu, ali svaku svoju violinu mogao bih da prepoznam, makar ih u orkestru bilo stotinu. Svaku violinu pre nego što je predam naruciocu, moja cerka Vanja, ucenica Srednje muzicke škole u Vršcu, isproba i o njoj daje svoje mišljenje. Prvu violinu sam joj kupio u prodavnici, a drugu sam joj ubrzo sam napravio, na kojoj vežba i svira", kaže Trifunov, i naglašava da su sve tajne sadržane u kvalitetu drveta, proracunima i umecu majstora.
Ni jednu jedinu popravku gudackog instrumenta dacima Muzicke škole u Vršcu – nije naplatio, a kako kaže tako ce i ubuduce biti, jer je to njegov skroman doprinos razvoju mladih talenata. Ovaj posao radi potpuno besplatno.
Cene violina krecu se 1.500 do 6.000 evra, i mnogi roditelji ne mogu da ih priušte deci. Violinu kad napravi, ustupa je po ceni tek koliko da isplati i da pokrije troškove materijala. Sopstveni trud ne racuna, jer sve to radi s ljubavlju. I alat za izradu violina je napravio sam, jer je specifican.
Kako napominje Žarko, kvalitet smreke koja se koristi za gornju plocu, a koje ima i kod nas, presudan je za božanstveni zvuk violine. Za javor, od koga se pravi kutija violine – tvrdi da najbolji u svetu raste u Bosni, pa ga i on tamo nabavlja, kao i vecina velikih i poznatih svetski proizvodaca gudackih instrumenata, prenosi danas "Južni Banat".