Više od 120.000 ljudi godišnje poseti jedan od dragulja Zlatibora, Stopića pećinu, a koja privlači pažnju svojim kadama, naročito onda kad su ispunjene vodom. Kako je za portal MONDO kazao Nemanja Mladenović iz Turističke organizacije Zlatibora, jednom se desilo da se u njima okupao i Rus, iako je to zabranjeno.
Godine 2005. Stopića pećina je postala spomenik prirode Republike Srbije. Dobila je ime po zaseoku Stopići koji se nalazi prekoputa ulaza u pećinu, a koji je visok 18, a širok između 35 i 40 metara. Spada u jedan od površinsko najvećih otvora pećine na Balkanu. Sam pećinski sistem je dugačak 1.700 metara, a nekih 400 metara je uređeno i ima obeležene pešačke staze. U planu je da se svake godine u pećini otvaraju nove etape i staze.
"Pećina se sastoji iz pet celina. Imamo Svetlu dvoranu, Tamnu dvoranu, Salu sa kadama, Kanal sa kadama i Rečni kanal. U pećini se nalazi i vodopad koji je jedan od većih, dužine oko devet i po metara", započeo je razgovor za naš portal Nemanja Mladenović.
Prva celina pećine - Svetla dvorana
Sagovornik nam je objasnio da je Svetla dvorana ponela takav naziv jer u nju dopire spoljna svetlost. Glavna karakteristika ove dvorane jeste siparska kupa, odnosno sipar što predstavlja proizvod prirodnih materijala, drveća, lišća, kamenja koje je godinama upadalo kroz otvore u tavanici.
"Ukupno imamo šest otvora. Tri glavna se nalaze iznad sipara. Od vrha sipara do izlaska iz kroz otvor pećine ima nekih 65 metara. U narodu su ti viglari poznati kao dugure. Naša najpoznatija je Božina dugura. Godine 1935. Boža Janković, pevač iz lokalnog sela, je noću vraćajući se starim putevima iznad pećine propao kroz tu duguru i nastradao", kazao nam je Mladenović.
Prema njegovim rečima, sipar od 2009. godine nosi naziv i pseće groblje kad je na njemu pronađeno devet mumificiranih ostataka. Kako je naveo, reč je o lovačkim psima.
"Postoje dve verzije priče, da su psi tokom lova propadali kroz te dugure i nastradali dok druga verzija priče govori o tome da je lokalno stanovništvo godinama unazad svoje uginule pse donosilo i ubacivalo u pećinu. S obzirom na to da u pećini nema bakterija, leševi se nisu raspali već su se mumificirali i takvu su i pronađeni ovde", objasnio je sagovornik.
Druga celina pećine - Tamna dvorana
Gde prestaje dnevna svetlost i nastaje senka, tu počinje Tamna dvorana koja je i najduža dvorana Stopića pećine. Dugačka je 98,5 metara i 2009. godine je bila u potpunosti prekrivena vodom. Nakon što je urađeno korito trnavskog potoka uređena je staza u Tamnoj dvorani koja je dobila svrhu da posetioci mogu da dođu do glavnih atrakcija pećine, odnosno do bigrenih kada.
"Glavna karakteristika tamne dvorane je ta da se na prelazu između tamne dvorane i sale sa kadama nalazi naša najviša tačka u pećini. Tu je pećina visoka 25,5 metara. Nakon toga se dolazi do zaštitnog znaka pećine, do bigrenih kada. Kad je sušni period one nisu pune vode i tad ljudi mogu da vide koliko su one velike i duboke", kazao je.
Treća celina pećine - Sala sa kadama
Nemanja Mladenović iz Turističke organizacije Zlatibora je istakao da je Sala sa kadama glavni razlog što je pećina i otvorena za turističke posete.
"Kad su kade ispunjene vodom i prelivaju se jedna preko druge može da se vidi kako su one nastale. Prelivanjem vode i zadržavanjem bigrena na obodima ovih kada one zapravo i nastaju. U pećini imamo više od 225 kada, a najduža se nalazi u Sali sa kadama. Ima dubinu od metar do metar i po", rekao je sagovornik za portal MONDO.
Objasnio je da se u tu pećina deli na dva dela, Rečni kanal i Kanal sa kadama.
Četvrta celina pećine - Kanal sa kadama
U Kanalu sa kadama se nalazi osam kada. Najveća i najdublja kada se nalazi na kraju pešačke staze. Duboka je sedam i po metara i prepoznatljiva je po tome što se najveći stalaktit nalazi upravo kod nje. Visok je šest i po metara i ima prečnik preko jednog metra.
Kanal sa kadama je dugačak 650 metara i na njegovm kraju se nalazi izlaz iz pećine koji iz bezbednosnih razloga nije dostupan za posetioce. Kade su pećinski ukras i nakit, a jednom se desilo da je Rus uskočio u veliku kadu kako bi se u njoj okupao.
Peta celina pećine - Rečni kanal
Rečni kanal je dugačak 750 metara i u njemu u kišnim godinama postoji pećinski vodopad zvan Izvor života.
Kad je godina sušna može samo da se vidi putanja kojom vodopad ide. U planu je da se Rečni kanal još proširi. Radiće se i na potpunom rekonstruisanju rasvete. Starije kolege su mi ispričale da u pećini u delu, koji nije otvoren za posetioce, postoji peščana plaža, postoji još jedna dvorana, stalagmiti koji su u obliku kišobrana neke pink boje", zaključio je razgovor za MONDO Nemanja Mladenović iz Turističke organizacije Zlatibora.
Stopića pećina spada u najhladnije pećine zimi i najtoplije leti. Radi 365 dana u godini. Za nju se zna od pamtiveka. Prva istraživanja i zapise o pećini je napravio Jovan Cvijić 1912, 1913. godine. Češki speolozi su 1984. i 1985. godine ceo pećinski sistem istražili u potpunosti i jedino je njima to tada pošlo za rukom.
Cena karte iznosi 400 dinara za odrasle i 250 dinara za decu od 7 do 15 godina. Deca koja su mlađa od 7 godina ne plaćaju ulaz.
BONUS VIDEO: