Praznici su vreme radosti, porodičnih okupljanja i slavlja, ali svake godine upotreba pirotehničkih sredstava donosi i veliki broj povreda koje su u velikoj meri - sprečive. Posledice mogu biti trenutne, ali i dugoročne, i pogađaju ne samo pojedince, već i zajednicu, životnu sredinu i najosetljivije grupe u društvu.
Ko se najčešće povređuje i zbog čega
Statistički podaci pokazuju da su muškarci češće povređeni usled nepravilnog i nebezbednog rukovanja pirotehnikom, dok se kod žena povrede češće dešavaju u javnom prostoru, aktiviranjem pirotehničkih sredstava u njihovoj neposrednoj blizini.
Posebno zabrinjava podatak da su među povređenima najčešće mlade osobe, dok deca mlađa od 16 godina čine gotovo polovinu svih povreda. Dečaci uzrasta od 10 do 14 godina najčešće stradaju od petardi, dok su mladi od 20 do 24 godine najzastupljeniji među onima koji se zbog povreda od vatrometa javljaju hitnim službama.
Najčešće povrede i zdravstvene posledice
Povrede pirotehnikom najčešće nastaju usled eksplozije, plamena, varnica i delova uređaja koji se raspršuju prilikom aktiviranja. Više od polovine povreda su opekotine, najčešće na licu, prstima i šakama.
Česte su i povrede očiju - od opekotina rožnjače do mehaničkih oštećenja izazvanih ulaskom stranih tela, poput delova petardi, prskalica ili prašine, što može dovesti i do trajnog gubitka vida.
Izuzetno jaka i nagla buka predstavlja ozbiljnu opasnost po sluh. Dok mlazni avion pri poletanju proizvodi buku od oko 140 decibela, petarde mogu dostići i 150 decibela, što je nivo izuzetno opasan po sluh i može dovesti do pucanja bubne opne i trajnih oštećenja.
U najtežim slučajevima, eksplozivna snaga pirotehnike može dovesti do delimične ili potpune amputacije jednog ili više prstiju.
Zašto dolazi do nezgoda
Istraživanja pokazuju da je veliki broj povreda posledica ljudske greške - nepažnje, nepridržavanja uputstava, kao i nepravilnog čuvanja i transporta pirotehnike. Gotovo svaka druga povreda povezana je sa nebezbednim rukovanjem, dok je neispravnost pirotehničkih sredstava uzrok približno svake treće povrede.
Posebno je važno istaći da "sa pirotehnikom niko nije potpuno siguran" - gotovo 40 odsto povreda nastaje kod posmatrača, najčešće zbog varnica i pepela koji dospevaju u oči.
Pirotehnika nije samo lični rizik
Upotreba pirotehnike ne ugrožava samo one koji je koriste. Ona nosi i ozbiljne posledice po okolinu i društvo.
Neoprezno korišćenje može dovesti do požara sa potencijalno katastrofalnim posledicama po ljude, imovinu i prirodu. Pirotehnička sredstva zagađuju vazduh, zemljište i vodu, dok dim sadrži toksične čestice, sumporna jedinjenja i teške metale, koji posebno ugrožavaju osobe sa astmom i drugim respiratornim oboljenjima.
Smanjena vidljivost i iznenadni zvuci mogu negativno uticati i na bezbednost saobraćaja, povećavajući rizik od nezgoda.
Posebno ugrožene grupe i životinje
Bebe, mala deca, stariji i hronični bolesnici posebno su osetljivi na stres i buku. Kod dece iz spektra autizma, iznenadni i jaki zvuci mogu izazvati snažan stres, bol, plač i dugotrajnu anksioznost.
Životinje, kako domaće tako i divlje, izuzetno su osetljive na buku. Panika i dezorijentacija mogu dovesti do povreda, bekstva, pa čak i uginuća, naročito kod pasa i mačaka.
Poruka je jasna: "Poštujte pravo svih živih bića na život".
Šta kaže zakon
U Republici Srbiji upotreba petardi i drugih pirotehničkih sredstava regulisana je Zakonom o javnom redu i miru. Prema zakonu, svako ko narušava javni red ili ugrožava sigurnost građana paljenjem pirotehnike može biti kažnjen novčanom kaznom od 50.000 do 100.000 dinara, društveno-korisnim radom ili zatvorom u trajanju od 30 do 60 dana, naročito ako se prekršaj izvrši u grupi.
Prskalice nisu bezazlene
Iako se često doživljavaju kao "bezazlena zabava", prskalice mogu razviti temperature i do 1.000 stepeni Celzijusa - čak deset puta više od temperature ključale vode ili ulja. Više od četvrtine povreda pirotehnikom vezano je upravo za njihovu upotrebu, dok kod dece mlađe od pet godina čine gotovo polovinu povreda.
Kako reagovati u slučaju povrede
Najčešće povrede su opekotine, a najvažnije je brzo reagovati. Opečeno mesto treba odmah hladiti pod mlazom hladne vode ili hladnim oblogama, bez korišćenja leda. Opisane povrede treba prekriti sterilnom gazom, ne dirati plikove i obavezno potražiti medicinsku pomoć kod težih povreda ili povreda dece.
Kod povreda očiju, kao i kod dubokih posekotina ili amputacija, medicinska pomoć mora biti zatražena odmah.
Slavlja bez ožiljaka
"Pirotehnička sredstva nisu igračke." Najbezbedniji izbor je njihovo nekorišćenje. Istinska vrednost praznika nije u buci i svetlosnim efektima, već u zdravlju, sigurnosti i trenucima provedenim sa onima koje volimo.
BONUS VIDEO:
(Mondo)