Poslednjih sedmica centralni Pacifik zagreva se brže nego što se očekivalo, a Svetska meteorološka organizacija upozorava na mogući razvoj "super El Ninja". Reč je o snažnom klimatskom fenomenu koji donosi rekordne temperature, suše, poplave i jake vremenske poremećaje širom planete. O opasnostima i uticaju tog fenomena za RTS su govorili meteorolog Slobodan Sovilj i profesor Zoran Keserović.
Meteorolog Slobodan Sovilj objasnio je da je "El Ninjo" lokalni poremećaj u tropskom Pacifiku i da je reč o pozitivnoj temperaturnoj anomaliji, što znači da su temperature okeana u tom delu sveta iznad proseka.
"I to nije ništa neuobičajeno, s obzirom da je to jedna oscilacija koja se smenjuje na svakih nekoliko godina. Međutim, neke tipične vrednosti ovih odstupanja su od +0,5 do +1,5 stepeni. Kada ta odstupanja pređu +2 stepena, onda ovaj fenomen nazivamo 'super El Ninjo' i on zapravo nije toliko čest", naveo je Sovilj.
Objasnio je da je u poslednjih šezdeset godina veoma izražen "El Ninjo" zabeležen samo tri puta – između 1982. i 1983, između 1995. i 1996, kao i između 2015. i 2016. godine.
"Ono što je i za 'El Ninjo' i za 'super El Ninjo' jako bitno istaći jeste da se zbog povećane temperature okeana menjaju rasporedi pritiska niskih i visokih vrednosti u tom delu sveta, a onda se nizom povratnih sprega ti poremećaji prostiru dalje kroz atmosferu i na ostale regione. Dakle, prvi koji će osetiti posledice ovih promena u Pacifiku jesu stanovnici Južne Amerike, Australije, Indonezije, a potom i svi ostali regioni", naveo je Sovilj.
Vrhunac 'El Ninja' u naše krajeve stiže krajem godine
Na pitanje kako da se toliko brzo ponovo javlja "super El Ninjo", Sovilj je objasnio da sada imamo interakciju klimatskih promena i pozitivne faze južne oscilacije koje dodatno pojačavaju efekat ne samo toplotnih rekorda, nego i produženih toplotnih talasa i sušnih uslova širom sveta.
"Ona se nekada ponavlja na svake dve, nekada do sedam godina i zavisi od opšte cirkulacije atmosfere, tako da se moraju praktično posmatrati vetrovi u nižim i višim slojevima atmosfere i celokupna sinoptička simulacija kako bismo mogli uspešno prognozirati pojavu 'El Ninjo'", dodao je Sovilj.
Ipak, kako je objasnio Sovilj, vrhunac "El Ninja" u naše krajeve stiže tokom predstojeće zime i da upravo zbog tog odloženog atmosferskog efekta, 2027. godina ima veliki potencijal da postane nova najtoplija godina u istoriji merenja i da premaši rekorde iz 2024. godine.
Prilagođavanje tehnologije klimatskim promenama
Stručnjak za voćarstvo i profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu Zoran Keserović rekao je da prati vremenske prilike poslednjih trideset godina i da je došlo do klimatskih promena, ali da je dobro što je tehnologija kod mnogih voćnih vrsta prilagođena njima.
"Pored toga što imamo velike probleme sa poznim prolećnim mrazevima koji najviše umanjuju rod voća u Srbiji, evo samo da vas podsetim da smo prošle godine imali, u odnosu na prosek koliko Srbija proizvede, negde oko 1.466.000 tona, mi smo imali 1.050.000, znači za 400.000 tona manje. I pored ovih problema koje imamo s poznim prolećnim mrazevima, takođe imamo problema sa sušom i sa gradom", naveo je profesor Keserović.
Napomenuo je da se u voćnjacima sada postavljaju protivgradne mreže koje, kako kaže, ne štite samo od grada, već i od ožegotina.
"Ja sam imao priliku da to vidim u nekoliko navrata, da tamo gde nema protivgradnih mreža, da imamo ožegotine na plodovima čak 25 do 30 posto. Isto ovo što se desilo 2017. godine, veoma snažan olujni vetar koji je srušio samo u regionu Fruške gore negde otprilike preko 100 hektara zasada voća. To se ponovilo 2023. godine i imali smo sušu 2024. godine, kada je u julu i avgustu palo svega oko 30 milimetara (kiše po kvadratnom metru)", objasnio je Keserović.
Na pitanje kakva je prognoza za rod ove godine, profesor Keserović je objasnio da je, za razliku od ranijih godina, na početku godine bilo dosta padavina, ali da su bila i dva pozna prolećna mraza.
"S obzirom na to da smo u 2024. godini imali jako mali rod, voćke su se jako dobro pripremile za rod za 2026. godinu i na početku godine ja sam izašao sa procenom da će Srbija imati negde otprilike oko 1.500.000 tona i da će to u poslednjih 20 godina ući među tri najrodnije godine", rekao je Keserović.
Ocenio je da će za kajsiju i trešnju ova godina biti najrodnija u istoriji Srbije.
BONUS VIDEO:
(RTS/Mondo)