Da li su svadbeni pokloni zajednička imovina? Evo šta kaže zakon, ova pravila odlučuju kome šta pripada

Kome pripadaju pokloni sa venčanja? Prema domaćoj sudskoj praksi, darovi namenjeni početku zajedničkog života predstavljaju zajedničku imovinu supružnika, osim u retkim izuzecima. Dodajte MONDO u vaš Google izbor
Foto: Shutterstock/Dmitry Galaganov

Imovinski status poklona koje supružnici dobiju povodom sklapanja braka jedno je od čestih pitanja u porodičnom pravu. Da bi se utvrdilo da li određeni poklon predstavlja posebnu ili zajedničku imovinu, potrebno je sagledati opšta pravila, sudsku praksu, kao i specifične okolnosti pod kojima je poklon učinjen.

Opšte pravilo o poklonima u braku

Kao osnovno pravilo, pokloni koji su učinjeni samo jednom od supružnika tokom trajanja zajednice života ulaze u njegovu posebnu imovinu. Međutim, situacija se menja kada je poklon namenjen oboma, odnosno kada se supružnicima daruje kao bračnom paru. U takvim slučajevima, pravni status poklona zahteva detaljnije obrazloženje.

Pravna teorija i sudska praksa u Srbiji nude različite uglove gledanja na ovo pitanje. Prema jednom shvatanju, pokloni učinjeni na ime oba supružnika predstavljaju njihovu susvojinu, gde se znaju udeli, najčešće na jednake delove.

Argument za ovo jeste da ta imovinska vrednost nije stečena radom, a režim susvojine je opšti režim koji se primenjuje uvek kada zakonom nije izričito propisana zajednička svojina.

Domaća sudska praksa zauzela je drugačiji i praktičniji stav. Smatra se da stvari i vrednosti koje supružnici dobiju na poklon od trećih lica povodom venčanja predstavljaju zajedničku svojinu. Osnovni razlog za ovakav stav jeste svrha samog poklona, oni se daju radi lakšeg započinjanja zajedničkog života i zasnivanja novog domaćinstva. Pri tome, nije važno čiji su srodnici ili prijatelji dali poklon.

Kriterijumi za određivanje statusa poklona

Sudbina poklona učinjenog bračnom paru procenjuje se na osnovu tri primarna kriterijuma.

1. Namera poklonodavca: Da li je želeo da obraduje isključivo jednog supružnika ili oboje?
2. Priroda poklonjene stvari: Da li je u pitanju predmet koji po svojoj prirodi služi isključivo ličnoj upotrebi jednog supružnika, npr. komad nakita) ili stvar namenjena zajedničkom korišćenju (npr. kućni aparat, nameštaj)
3. Povod za poklon: Venčanje, useljenje i godišnjice braka su tipični povodi koji ukazuju na zajedničku namenu.

Poklon dobijen na venčanju pripašće posebnoj imovini samo ako je u momentu predaje izričito naglašeno da se poklanja samo jednom od supružnika, ili ako to očigledno proizilazi iz same prirode stvari.

Običaj uzvraćanja poklona

Prilikom procene, uzima se u obzir i društveni običaj uzvratnih poklona. Kada supružnici dobiju poklon za venčanje, useljenje ili godišnjicu, oni u sličnim prilikama imaju moralnu i običajnu obavezu da uzvrate poklon svojim prijateljima ili rodbini.

Ovi uzvratni pokloni se, po pravilu, finansiraju iz sredstava zajedničke imovine, što dodatno opravdava stav da i primljeni pokloni treba da imaju status zajedničke imovine.

BONUS VIDEO:

This browser does not support the video element.

Keš ekspert: Nikola Đogatović Izvor: MONDO

(Kurir/MONDO)