Opservatorija Rubin u Čileu započela je desetogodišnju misiju izrade prve video-mape svemira u visokoj rezoluciji, a u jednom od najvećih astronomskih projekata današnjice učestvuju i naučnici iz Srbije. Ogromna baza podataka koju će prikupiti najmoćnija kamera na svetu mogla bi da donese nova saznanja o svemiru, ali i da pomogne u otkrivanju potencijalno opasnih asteroida.
U emisiji Prvog programa Radio Beograda Jutro je, Jovan Aleksić iz Astronomske opservatorije u Beogradu objasnio je da ideja ovog projekta menja tradicionalnu predstavu o posmatranju svemira, gde se teleskop upire u jedno konkretno telo poput Marsa.
"On će tokom 10 godina da snima, da napravi mapu celog neba, a onda ćemo iz tog desetogodišnjeg snimka podataka da izvlačimo informacije. Dakle, nešto kao Google Earth, samo gore na nebu", istakao je Aleksić.
Najjača kamera na svetu i 100 puta veća arhiva od stogodišnjeg radija
Projekat donosi snimke izuzetno visoke rezolucije zahvaljujući kameri koja je trenutno najjača na svetu. Poređenja radi, dok prosečan mobilni telefon ima rezoluciju od oko 50 megapiksela, kamera Opservatorije „Rubin“ poseduje čak 3.200 megapiksela.
Ona će snimati nebo na svakih četrdesetak sekundi, svake noći tokom deset godina, čime će se generisati količina podataka koja prevazilazi granice današnjeg poimanja.
Mašinsko učenje i odbrana od asteroida
Budući da sistem svake noći registruje milione i milijarde promena i bljeskova na nebu, nijedan čovek ne može samostalno da isprati toliki priliv informacija. Zbog toga se astronomija oslanja na superračunare i mašinsko učenje, što je opisano i u stručnoj literaturi poput knjige Statistika: rudarenje ili kopanje po podacima i mašinsko učenje u astronomiji.
Tehnika i računari će vršiti računarsku klasifikaciju i filtriranje kosmičkog šuma, dok je nakon toga potreban živ čovek, naučnik, koji će upravljati procesom i razumeti šta se desilo.
Ova tehnologija igra ključnu ulogu i u ranoj detekciji asteroida, kojih je u ranoj fazi projekta otkriveno više od 11.000. Veliki asteroidi koji predstavljaju najveću opasnost ujedno su i najuočljiviji, dok se mali ne vide dok se ne približe, što nekada može biti kasno.
„Cilj ovog projekta je da on prati kretanje asteroida i kad on vidi da on ide, da je danas ovde, sutra ovde, sutra ovde, sutra ovde, onda iz toga može da se izračuna da će kroz nekoliko dana doći do nas. E, to rade naučnici, dakle prate kretanje asteroida, računaju njihove putanje i potencijalno opasne mogu da se onda preduprete“, navodi Aleksić u emisiji Prvog programa Radio Beograda Jutro je.
Otvaranje prema građanima i uloga teleskopa „Milutin Milanković“
Iako je engleski jezik zvanični jezik komunikacije među stručnjacima iz oko 30 zemalja uključenih u projekat, domaći naučnici aktivno rade na približavanju ove teme našim građanima kroz naučno-popularna predavanja i medijska gostovanja.
Na pitanje kada se mogu očekivati odgovori na velika teoretska pitanja poput tamne materije, Aleksić napominje da tačnog odgovora nema, ali da će količina podataka sigurno doneti velika i nepredvidiva otkrića kroz analizu prikupljene baze podataka na monitorima računara.
Značajan doprinos domaćoj astronomiji pruža i teleskop „Milutin Milanković“, koji predstavlja ispostavu Astronomske opservatorije u Beogradu. Zbog velikog svetlosnog i atmosferskog zagađenja u glavnom gradu, posmatranja se već godinama ne vrše na licu mesta.
Teleskop je smešten na planini Vidojevica kod Prokuplja, na lokaciji gde je nebo u Srbiji tamno i neporemećeno. Naučnici ovom modernom instrumentu pristupaju daljinski, upravljajući njime preko računara iz Beograda.
BONUS VIDEO:
(RTS/Mondo)