Izjava predsedavajućeg Predsedništva BiH Harisa Silajdžića, koju je nedavno dao u Vašingtonu, da u BiH postoji samo jedan jezik, koji ima tri imena, izazvala je žestoke reakcije velikog broja političara iz Republike Srpske, ali i onih iz Federacije BiH sa hrvatskim predznakom.
Izjava predsedavajućeg Predsedništva BiH Harisa Silajdžića, koju je nedavno dao u Vašingtonu, da u BiH postoji samo jedan jezik, koji ima tri imena, izazvala je žestoke reakcije velikog broja političara iz Republike Srpske, ali i onih iz Federacije BiH sa hrvatskim predznakom.
"U BiH govorimo tri jezika. To je službeno. Međutim, ako me pitate, mislim da je to jedan jezik s tri imena", rekao je Silajdžić prošle sedmice u vašingtonskom Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS) na temu "Evroatlanske integracije Bosne i Hercegovine: Izgledi i izazovi".
Člana Glavnog odbora vladajućeg SNSD-a u RS, Rajko Vasić rekao je da Silajdžićeva izjava predstavlja pokušaj da se Americi proda priča o veštačkoj bosanskoj naciji i bosanskom jeziku.
"Silajdžić pokušava da falsifikuje istoriju i na jedan balkansko-podmetački način želi svetu prodati priču kako je BiH bosanska, u kojoj postoje samo muslimani. Sutra ćemo doći to toga da Hrvati i Srbi nisu nikad ni postojali u BiH", kategoričan je Vasić, uz tvrdnju da Silajdžić, predstavljajući BiH, "ne može na ovakav način rušiti ugled države".
Izjavu Silajdžića osudio je i poslanik HDZ BiH u Domu naroda Parlamnentarne skupštine BiH Ivo Miro Jović, koji mu je, uz opasku da je izjava diletantska, poručio da se "ostavi jezika, a to pitanje prepusti jezikoslovcima".
Iz Hrvatske seljačke stranke-Nove hrvatske inicijative upozorili su kako je Silajdžićeva izjava još jedan pokazatelj majorizacije Bošnjaka nad ostalim narodima u BiH.
"Pošto Silajdžić zna za nazive različitih jezika, onda to samo po sebi govori da su jezici doista i različiti. Silajdžić i njegovi partneri svakodnevno pokazuju koje su im krajnje namere: jedan jezik i jedna nacija - bošnjačka", poručili su iz HŠ-NHI.
Bivši rektor Sveučilišta u Mostaru i član Upravnog veća Hrvatskog intelektualnog zbora u BiH Frano Ljubić, uz ocenu da se ne radi o nepromišljenoj izjavi, smatra da se u ovom slučaju radi o neodgovornosti političara koji predstavlja BiH.
"Silajdžić je na čelu države koja ima tri naroda, i čim tako govori, znači da nekome osporava pravo na jezik i kulturu. Ako misli da nema razlike među jezicima, zašto se bošnjački jezik ne bi zvao hrvatski ili srpski", upitao je Frano Ljubić.
Filolog Radoslav Dodig smatra kako je reč o jezičkoj akrobaciji Silajdžića.
"To što Silajdžić tvrdi da se u BiH govori jednim jezikom s tri imena, stara je teza još iz socijalističko-samoupravnog doba. Tada se govorilo da je reč o jednom jeziku, ali s dva imena, hrvatskom i srpskom. Ako je Silajdžić pristalica te teze, otkud onda treće ime jeziku", upitao se Dodig.
"Na tvrdnju da se hrvatski, srpski i bošnjački jezik ne razlikuju mnogo između sebe, lingvistička je činjenica, slična stanju da se švedski, norveški i danski ne razlikuju mnogo, ali govorimo o trima narodima i trima jezicima", kaže Dodig.
On dodaje da ne osporava nekome pravo da može reći kako govori hrvatsko-srpskim ili srpsko-hrvatskim jezikom ili nekim sličnim amalgamom.
"Realnost je da Hrvati imaju hrvatski jezik i njime govore i pišu, Srbi imaju srpski jezik, a Bošnjaci imaju jezik, koji bi se, u duhu hrvatskoga i srpskoga jezičkog izraza, trebao zvati bošnjački. Upravo ta sintagma "bosanski jezik", koji zagovaraju i nameću Bošnjaci, kao i često kraćenje Bosne i Hercegovine u Bosna, govori o tendenciji da se, u duhu Silajdžićeve koncepcije, svi jezici svedu u jedan bosanski jezik", kaže Radoslav Dodig.
(Tanjug)
"U BiH govorimo tri jezika. To je službeno. Međutim, ako me pitate, mislim da je to jedan jezik s tri imena", rekao je Silajdžić prošle sedmice u vašingtonskom Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS) na temu "Evroatlanske integracije Bosne i Hercegovine: Izgledi i izazovi".
Člana Glavnog odbora vladajućeg SNSD-a u RS, Rajko Vasić rekao je da Silajdžićeva izjava predstavlja pokušaj da se Americi proda priča o veštačkoj bosanskoj naciji i bosanskom jeziku.
"Silajdžić pokušava da falsifikuje istoriju i na jedan balkansko-podmetački način želi svetu prodati priču kako je BiH bosanska, u kojoj postoje samo muslimani. Sutra ćemo doći to toga da Hrvati i Srbi nisu nikad ni postojali u BiH", kategoričan je Vasić, uz tvrdnju da Silajdžić, predstavljajući BiH, "ne može na ovakav način rušiti ugled države".
Izjavu Silajdžića osudio je i poslanik HDZ BiH u Domu naroda Parlamnentarne skupštine BiH Ivo Miro Jović, koji mu je, uz opasku da je izjava diletantska, poručio da se "ostavi jezika, a to pitanje prepusti jezikoslovcima".
Iz Hrvatske seljačke stranke-Nove hrvatske inicijative upozorili su kako je Silajdžićeva izjava još jedan pokazatelj majorizacije Bošnjaka nad ostalim narodima u BiH.
"Pošto Silajdžić zna za nazive različitih jezika, onda to samo po sebi govori da su jezici doista i različiti. Silajdžić i njegovi partneri svakodnevno pokazuju koje su im krajnje namere: jedan jezik i jedna nacija - bošnjačka", poručili su iz HŠ-NHI.
Bivši rektor Sveučilišta u Mostaru i član Upravnog veća Hrvatskog intelektualnog zbora u BiH Frano Ljubić, uz ocenu da se ne radi o nepromišljenoj izjavi, smatra da se u ovom slučaju radi o neodgovornosti političara koji predstavlja BiH.
"Silajdžić je na čelu države koja ima tri naroda, i čim tako govori, znači da nekome osporava pravo na jezik i kulturu. Ako misli da nema razlike među jezicima, zašto se bošnjački jezik ne bi zvao hrvatski ili srpski", upitao je Frano Ljubić.
Filolog Radoslav Dodig smatra kako je reč o jezičkoj akrobaciji Silajdžića.
"To što Silajdžić tvrdi da se u BiH govori jednim jezikom s tri imena, stara je teza još iz socijalističko-samoupravnog doba. Tada se govorilo da je reč o jednom jeziku, ali s dva imena, hrvatskom i srpskom. Ako je Silajdžić pristalica te teze, otkud onda treće ime jeziku", upitao se Dodig.
"Na tvrdnju da se hrvatski, srpski i bošnjački jezik ne razlikuju mnogo između sebe, lingvistička je činjenica, slična stanju da se švedski, norveški i danski ne razlikuju mnogo, ali govorimo o trima narodima i trima jezicima", kaže Dodig.
On dodaje da ne osporava nekome pravo da može reći kako govori hrvatsko-srpskim ili srpsko-hrvatskim jezikom ili nekim sličnim amalgamom.
"Realnost je da Hrvati imaju hrvatski jezik i njime govore i pišu, Srbi imaju srpski jezik, a Bošnjaci imaju jezik, koji bi se, u duhu hrvatskoga i srpskoga jezičkog izraza, trebao zvati bošnjački. Upravo ta sintagma "bosanski jezik", koji zagovaraju i nameću Bošnjaci, kao i često kraćenje Bosne i Hercegovine u Bosna, govori o tendenciji da se, u duhu Silajdžićeve koncepcije, svi jezici svedu u jedan bosanski jezik", kaže Radoslav Dodig.
(Tanjug)
