Prvooptuženi u sudskom procesu za ratne zločine protiv civila u vojnoj akciji Medački džep, Rahim Ademi, oslobođen je optužbe, dok je drugooptuženom Mirku Norcu dosuđena kazna od sedam godina zatvora.
Presudu je, nakon gotovo godinu dana od početka suđenja, saopštio predsednik sudskog veća Županijskog suda u Zagrebu Marin Mrčela.
Obojici penzionisanih generala sudilo se po komandnoj odgovornosti. Njima se stavljalo na teret što nisu preduzeli predviđene mere da spreče ubistva civila tokom i nakon akcije, pljačku njihove imovine, razaranje kuća i maltretiranja ratnih zarobljenika.
U obrazloženju presude Norcu, sudija je kazao da je on kriv jer je bio upoznat sa zločinima na terenu tokom operacije, ali nije preduzeo ništa da ih kazni. Bio je upoznat i sa uništavanjem imovine civila i postupanjem sa ratnim zarobljenicima koje je protivno ratnom pravu. Norac nije optužen da je naredio takve postupke, nego zbog toga što je odmah prvog dana saznao za zločine, ali je odlučio da ne reaguje i da ih ne spreči.
Sudija je ustanovio i da je postojao Sektor 1, posebno komandno mesto kojim je rukovodio Mirko Norac, što ga čini odgovornim za sva događanja u samoj operaciji. Norac je imao punu komandnu odgovornost nad 9. brigadom i pridruženim jedinicama.
Za Ademija je sudija rekao da je oslobođen jer nije imao punu komandnu odgovornost, pošto je Davor Domazet Lošo bio tamo u ime Glavnog stožera i imao sva ovlašćenja.
Suđenje Ademiju i Norcu prvi je predmet koji je Haški sud prepustio hrvatskom pravosuđu. Tokom suđenja je saslušano više od stotinu svedoka, a - kako primećuju hrvatski mediji - generali su se u svojoj obrani vodili metodom prebacivanja krivice i odgovornosti.
Dok je obrana generala Norca tvrdila kako je akcijom komandovao general Ademi, koji je i njemu izdavao naređenja, te kako "Sektor 1" nije ni postojao, obrana generala Ademija tvrdila je suprotno - zloglasni "Sektor 1" je postojao i njime je komandovao general Norac, dok je akcijom, zbog dvostruke linije komandovanja, preko admirala Davora Domazeta Loše, rukovodio načelnik Glavnog štaba Janko Bobetko.
Prema optužnici, u vojnoj akciji "Medački džep", koja je sprovedena u periodu od 9. do 17. septembra 1993. godine, ubijena su 23 srpska civila i pet zarobljenika.
Tužilaštvo je navelo da su u toj akciji počinjena i mučenja, namerna razaranja 300 uglavnom civilnih objekata, trovanja bunara, ubijanja stoke i pljačka vredne civilne imovine.
Najavljujući da će se žaliti Vrhovnom sudu, Norčevi advokati su rekli da smatraju da je presuda nezakonita, a žalbu je najavilo i tužilaštvo. Jedino Rahim Ademi zajedno sa svojim advokatima nije krio zadovoljstvo zbog presude.
Advokat Željko Olujić novinarima je rekao kako smatra da imaju dovoljno elemenata za rušenje presude, posebno za onaj njen deo u kojem je Norac osuđen jer nije preduzeo postupke da spreči zločine.
Olujić je rekao da u vreme kada je zločin izvršen hrvatsko zakonodavstvo nije poznavalo taj aspekt krivice za zločin.
Rahim Ademi zahvalio se sudskom veću na, kako je rekao, korektnom postupku, kao i svim ratnim veteranima i ostalima na podršci tokom suđenja.
"Živim u agoniji od 1993. i sad konačno mogu normalno nastaviti da živim", rekao je Ademi, dodajući da zna da nije kriv i da je očekivao oslobađajuću presudu, koju je i njegova supruga Anita ocenila "jedino pravednom".
Portparol Glavnog državnog tužilaštva Martina Mihordin najavila je da će tužilaštvo uložiti žalbu u odnosu na oba okrivljena.
General Norac je, inače, već na odsluženju dvanaestogodišnje zatvorske kazne u zatvoru Lepoglava. Tu je smešten nakon što ga je sud proglasio krivim za ratne zločine nad civilima s gospićkog područja, počinjene 1991. godine.
U slučaju da Norcu Vrhovni sud potvrdi i presudu za Medački džep moći će tražiti da mu se odredi jedinstvena zatvorska kazna za ta dva slučaja.
Sud se u tom slučaju, prema Kaznenom zakonu, mora držati pravila da jedinstvena kazna zatvora mora biti veća od svake pojedinačne utvrđene kazne, ali ne sme dosegnuti njihov zbir.
U slučaju Norca to bi značilo da mu kazna ne bi mogla biti manja od 12 godina, na koliko je osuđen za zločine na gospićkom području, ali ni veća od 19 godina koliki je zbir dve kazne.
Presudu je, nakon gotovo godinu dana od početka suđenja, saopštio predsednik sudskog veća Županijskog suda u Zagrebu Marin Mrčela.
Obojici penzionisanih generala sudilo se po komandnoj odgovornosti. Njima se stavljalo na teret što nisu preduzeli predviđene mere da spreče ubistva civila tokom i nakon akcije, pljačku njihove imovine, razaranje kuća i maltretiranja ratnih zarobljenika.
U obrazloženju presude Norcu, sudija je kazao da je on kriv jer je bio upoznat sa zločinima na terenu tokom operacije, ali nije preduzeo ništa da ih kazni. Bio je upoznat i sa uništavanjem imovine civila i postupanjem sa ratnim zarobljenicima koje je protivno ratnom pravu. Norac nije optužen da je naredio takve postupke, nego zbog toga što je odmah prvog dana saznao za zločine, ali je odlučio da ne reaguje i da ih ne spreči.
Sudija je ustanovio i da je postojao Sektor 1, posebno komandno mesto kojim je rukovodio Mirko Norac, što ga čini odgovornim za sva događanja u samoj operaciji. Norac je imao punu komandnu odgovornost nad 9. brigadom i pridruženim jedinicama.
Za Ademija je sudija rekao da je oslobođen jer nije imao punu komandnu odgovornost, pošto je Davor Domazet Lošo bio tamo u ime Glavnog stožera i imao sva ovlašćenja.
Suđenje Ademiju i Norcu prvi je predmet koji je Haški sud prepustio hrvatskom pravosuđu. Tokom suđenja je saslušano više od stotinu svedoka, a - kako primećuju hrvatski mediji - generali su se u svojoj obrani vodili metodom prebacivanja krivice i odgovornosti.
Dok je obrana generala Norca tvrdila kako je akcijom komandovao general Ademi, koji je i njemu izdavao naređenja, te kako "Sektor 1" nije ni postojao, obrana generala Ademija tvrdila je suprotno - zloglasni "Sektor 1" je postojao i njime je komandovao general Norac, dok je akcijom, zbog dvostruke linije komandovanja, preko admirala Davora Domazeta Loše, rukovodio načelnik Glavnog štaba Janko Bobetko.
Prema optužnici, u vojnoj akciji "Medački džep", koja je sprovedena u periodu od 9. do 17. septembra 1993. godine, ubijena su 23 srpska civila i pet zarobljenika.
Tužilaštvo je navelo da su u toj akciji počinjena i mučenja, namerna razaranja 300 uglavnom civilnih objekata, trovanja bunara, ubijanja stoke i pljačka vredne civilne imovine.
Najavljujući da će se žaliti Vrhovnom sudu, Norčevi advokati su rekli da smatraju da je presuda nezakonita, a žalbu je najavilo i tužilaštvo. Jedino Rahim Ademi zajedno sa svojim advokatima nije krio zadovoljstvo zbog presude.
Advokat Željko Olujić novinarima je rekao kako smatra da imaju dovoljno elemenata za rušenje presude, posebno za onaj njen deo u kojem je Norac osuđen jer nije preduzeo postupke da spreči zločine.
Olujić je rekao da u vreme kada je zločin izvršen hrvatsko zakonodavstvo nije poznavalo taj aspekt krivice za zločin.
Rahim Ademi zahvalio se sudskom veću na, kako je rekao, korektnom postupku, kao i svim ratnim veteranima i ostalima na podršci tokom suđenja.
"Živim u agoniji od 1993. i sad konačno mogu normalno nastaviti da živim", rekao je Ademi, dodajući da zna da nije kriv i da je očekivao oslobađajuću presudu, koju je i njegova supruga Anita ocenila "jedino pravednom".
Portparol Glavnog državnog tužilaštva Martina Mihordin najavila je da će tužilaštvo uložiti žalbu u odnosu na oba okrivljena.
General Norac je, inače, već na odsluženju dvanaestogodišnje zatvorske kazne u zatvoru Lepoglava. Tu je smešten nakon što ga je sud proglasio krivim za ratne zločine nad civilima s gospićkog područja, počinjene 1991. godine.
U slučaju da Norcu Vrhovni sud potvrdi i presudu za Medački džep moći će tražiti da mu se odredi jedinstvena zatvorska kazna za ta dva slučaja.
Sud se u tom slučaju, prema Kaznenom zakonu, mora držati pravila da jedinstvena kazna zatvora mora biti veća od svake pojedinačne utvrđene kazne, ali ne sme dosegnuti njihov zbir.
U slučaju Norca to bi značilo da mu kazna ne bi mogla biti manja od 12 godina, na koliko je osuđen za zločine na gospićkom području, ali ni veća od 19 godina koliki je zbir dve kazne.
Štrbac: Presude ponižavajuće sramotne
Presude Ademiju i Norcu su "neočekivane" i "ponižavajuće sramotne" kada se zna da postoji obilje dokaza o zločinima počinjenim nad Srbima na području Medačkog džepa, izjavio je u petak predsednik Informaciono-dokumentacionog centra "Veritas" Savo Štrbac.
Pre nego što je ovaj predmet ustupilo hrvatskom pravosuđu, Haško tužilaštvo je godinama vodilo istragu i, prema opštem mišljenju stručnjaka, slučaj "Medački džep" je najbolje utemeljen predmet od svih koji se tiču zločina počinjenih tokom rata u bivšoj Jugoslaviji, objasnio je Štrbac u izjavi Tanjugu.
Zato, kako je kazao, očekuje da hrvatsko tužilaštvo ne samo uloži ozbiljnu žalbu, već i da proširi optužnicu i na druge odgovorne među kojima su Davor Domazet Lošo, ali i pojedinačne izvršioce zločina čija su imena "isplivala na površinu" tokom suđenja.
On je dodao da očekuje i da se povodom presude oglase tužilaštvo Haškog tribunala i misije OEBS, koja je zadužena da prati ovaj proces.
Štrbac je objasnio da Haško tužilaštvo, ukoliko uoči nepravilnosti u procesu koji se vodi u Zagrebu, može da povuče odluku o transferu Ademija i Norca i predmet vrati ponovo u nadležnost Haškog tribunala.
Ovo što se dogodilo već je viđeno u praksi hrvatskih sudova koji, kada ne mogu da ospore zločine, pribegavaju igri koju stručnjaci u žargonu zovu "ping-pong" i donose presude prema kojima je odgovoran "neko ko nije optužen, a obično onaj ko nije živ", rekao je Štrbac.
Presuda kojom je Ademi oslobođen svih optužbi "ponižvajuće je sramotna" jer ispada da je imao smanjenu komandnu odgovornost mada je kao vršilac dužnosti komandanta vojnog područja Gospić na kome su se zločini dogodili, obuhvaćen haškom optužnicom, smatra on.
Štrbac je ocenio i da je "neočekivana i skandalozna" presuda od sedam godina zatvora Norcu, čija je komandna odgovornost utvrđena, budući da je u Medačkom džepu nestalo nekoliko srpskih sela i zatrti svi tragovi života, po sistemu "spržene zemlje".
Izrečene kazne su zaista "ispod svih kriterija" i samo dokazuju da hrvatski sudovi pribegavaju duplim standardima, rekao je on i podsetio da optuženi Srbi dobijaju drastične kazne od više godina robije "za šamar zarobljenom hrvatskom vojniku ili ukradenu kokošku".
Prema mišljenju Štrpca, Žunapijski sud u Zagrebu očito nije hteo da osudi još jednog hrvatskog generala, pa je već osuđenom Norcu dodao još nekoliko godina na kaznu zatvora od 12 godina za zločine počinjene nad Srbima u Gospiću 1991. godine.
"I to je deo dobro smišljene igre, ali mislim da ovakva presuda neće biti od koristi Hrvatskoj, već i dalje samo kamen spoticanja na putu u evroatlantske integracije", zaključio je predsednik "Veritasa".
(agencije/MONDO - foto Tanjug)
Pre nego što je ovaj predmet ustupilo hrvatskom pravosuđu, Haško tužilaštvo je godinama vodilo istragu i, prema opštem mišljenju stručnjaka, slučaj "Medački džep" je najbolje utemeljen predmet od svih koji se tiču zločina počinjenih tokom rata u bivšoj Jugoslaviji, objasnio je Štrbac u izjavi Tanjugu.
Zato, kako je kazao, očekuje da hrvatsko tužilaštvo ne samo uloži ozbiljnu žalbu, već i da proširi optužnicu i na druge odgovorne među kojima su Davor Domazet Lošo, ali i pojedinačne izvršioce zločina čija su imena "isplivala na površinu" tokom suđenja.
On je dodao da očekuje i da se povodom presude oglase tužilaštvo Haškog tribunala i misije OEBS, koja je zadužena da prati ovaj proces.
Štrbac je objasnio da Haško tužilaštvo, ukoliko uoči nepravilnosti u procesu koji se vodi u Zagrebu, može da povuče odluku o transferu Ademija i Norca i predmet vrati ponovo u nadležnost Haškog tribunala.
Ovo što se dogodilo već je viđeno u praksi hrvatskih sudova koji, kada ne mogu da ospore zločine, pribegavaju igri koju stručnjaci u žargonu zovu "ping-pong" i donose presude prema kojima je odgovoran "neko ko nije optužen, a obično onaj ko nije živ", rekao je Štrbac.
Presuda kojom je Ademi oslobođen svih optužbi "ponižvajuće je sramotna" jer ispada da je imao smanjenu komandnu odgovornost mada je kao vršilac dužnosti komandanta vojnog područja Gospić na kome su se zločini dogodili, obuhvaćen haškom optužnicom, smatra on.
Štrbac je ocenio i da je "neočekivana i skandalozna" presuda od sedam godina zatvora Norcu, čija je komandna odgovornost utvrđena, budući da je u Medačkom džepu nestalo nekoliko srpskih sela i zatrti svi tragovi života, po sistemu "spržene zemlje".
Izrečene kazne su zaista "ispod svih kriterija" i samo dokazuju da hrvatski sudovi pribegavaju duplim standardima, rekao je on i podsetio da optuženi Srbi dobijaju drastične kazne od više godina robije "za šamar zarobljenom hrvatskom vojniku ili ukradenu kokošku".
Prema mišljenju Štrpca, Žunapijski sud u Zagrebu očito nije hteo da osudi još jednog hrvatskog generala, pa je već osuđenom Norcu dodao još nekoliko godina na kaznu zatvora od 12 godina za zločine počinjene nad Srbima u Gospiću 1991. godine.
"I to je deo dobro smišljene igre, ali mislim da ovakva presuda neće biti od koristi Hrvatskoj, već i dalje samo kamen spoticanja na putu u evroatlantske integracije", zaključio je predsednik "Veritasa".
(agencije/MONDO - foto Tanjug)
Pridruži se MONDO zajednici.