Epska postavka retrospektive "ALEKSANDAR SRNEC, PRISUTNA ODSUTNOST",u baroknom Varaždinu okupila je stručnu javnost regiona, autor je ostao dosledan - nije se pojavio.

Mnogonbrojni gosti opsežne organizacije na retrospektivi Aleksandra Srneca, člana proslavljen grupe Exat- 51, (prva izložba i manifest apstraktne umetnosti u posleratnoj Jugoslaviji), preplavili su ulice starog grada Varaždina, prošlog vikenda.

Kompletna stručna javnost regiona, gosti umetnici i mediji, prošli su kroz četiri prostora i pogledali preko 500 izloženih radova, učestvujući u slavlju vizionara XX veka, jednog od najkompletnijih i najdoslednijih umetničkih ličnosti svog vremena.

Izložbu je otvorio gradonačelnik Varaždina Dr. Ivan Čehok, na kome Varaždinu zavide druge sredine u Hrvatskoj, "zbog učešća gradke vlasti u kulturnim projektima", i pozvao posetioce u šetnju pod nebom koje su presecali svetlostni topovi i projekcije Srnecovih filmskih eksperimenata.

Autor, koji je po sopstvenoj volji za 40 godina izlagao samo jednom, a otvaranja svijoh izložbi nikada nije voleo, pojavio se u Vraždinu virtuelno, putem video linka, bez tona. Prigodno "prisutno/ odsutan", poljavljivao se na i zidovima grada u projektovanim dokumentarnim snimcima i objavljivao preko svoje opsežne umetničke zaostavštine, većim delom u vlasništvu autora, kolekcionara i muzeja.

Od Muzeja grada, preko galerije "Stančić", "palate Herzog", sve do napuštene fabrike "Vartex", pratila se poput Ariadnine niti, Srnecova životna potraga, kroz sve medije za istom linijom sa površine svetlosti.



Pokazano je životno delo, kako ono poznato, tako i manje poznato, kroz crteže, printove, skice i slike, reljefe, makete i skulpture, fotografije, film i scenografije, od luminoplastike i luminokinetike kojom je prednjačio u Evropi, do niza dizajnerskih rešenja koja nije potpisivao (medju njima su i prve naslovne stranice magazina za žene "Svijet".

Postavka Muzeja grada posvećena je slikarstvu Aleksandra Srneca, a najviše pažnje privukli su crteži koji "izlaze" iz papira i pretvaraju se preko skica, u konstrukciju "Prostornog modulatora", iz 1953, kapitalnog dela za hrvatsku umetnost.

Publiku su zanimali i radovi u metalu iz šezdesetih godina, medju kojima su i makete za "stene", (arhitektonski integrisane skulpture), projektovane za barove i foajee hotela na Jadranu. I formom i materijalima kao posledicama umetničkog promišljanja, Aleksandar Srnec je svojim radovima iz 50-tih, 60-tij i 70-tih više nego aktuelan danas.



U galeriji "Stančić" je postavka posvećena Srnecovom radu na animiranom filmu, kao scenografa i autora. Pojektovan je film "Čovjek i sjenka", koji je svoje umetničko vrednovanje dobio tek naknadno, kao i stoaryboard za nerealizovani apstraktni film "= beskonačno".

U plati "Herzog", postavljene su skulpture u različitim materijalima, neke od njih izvedene tek 2007. godine, dizajn i prvi Luminokinetički objekti. Skulpture Aleksandra Srneca podrazumevaju aktivnog posmatrača koji ih slaže i pomera ili se u njima opčinjen ogleda.



Celovečernji obilazak i gala veče završeno je prijemom u opustelom "Vartexu" , gde je čuvar baterijskom lampom sprovodio goste do napuštene hale, pretvorene za to veče u izlagački prostor u kojme je izveden "Luminokinetički ambijent" iz vizija i arhiva Aleksandra Srneca, za XXI vek.

Izložba je projekat Kolekcije Marinko Sudac, a organizovana je u saradnji sa varaždinskim vlastima, dok su suorganizatori zagrebački Muzej savremene umetnosti, Muzej grada Varaždina i Galerijski centar Varaždin.

Monografija o Srnecu na 608 strana sadrži tekstove Jerka Denegrija, Hrvoja Turkovića i Fedje Vukića, a obuhvata mnogobrojne strane Srnecovog stvaralaštva. U Varaždinu, gradu "cveća, muzike i baroka", sprema se leto nabijeno kulturom.

Na Radar festivalu 13. juna, gostovaće Bob Dilan, a u Varaždinu će se za njega i sve goste osećati Srnecova PRISUTNA ODSUTNOST, sve do 20. jula.

(Tekst i snimci: Vela Veljković, MONDO)