Pozdravni govor Tomislava Frkovića, predsednika Međudruštvenog odbora hrvatskih udruženja i ustanova Argentine u celosti je objavljen na nekoliko internet portala.

Frković je prvo optužio dva bivša hrvatska predsednika Stjepana Mesića i Ivu Josipovića da su "izvorni predstavnici jugoslovenske ideologije", te da su gotovo poništili "suverenističku politiku Franje Tuđmana i teško opteretili hrvatsku budućnost".

Kitarović, nakon tih rečenica nije napustila prijem, a Frković je u obraćanju zamerio hrvatskim vlastima da "tetoše srpsku manjinu", jer je broj njenih poslanika u Saboru dvostruko veći od predstavnika hrvatske dijaspore.

Kao glavni problem trenutnog lošeg stanja u Hrvatskoj, Frković je naveo izvorne Ustavne postulate, jer se u njima, kao jedan od osnova hrvatske državnosti, navode odluke ZAVNOH-a.

Frković traži njihovo izbacivanje iz preambule Ustava kako bi se na taj način obezbedila "neutralnost države prema sukobima iz prošlosti". Odnosno bili bi izjednačeni partizani i ustaše.

NEMA DILEME: "Za dom spremni" je USTAŠKI POZDRAV

Na sve to, kao i na mnoge druge izjave, Kitarovićeva nije ragovala.

Prema podacima Centralne državne kancelarije za Hrvate izvan Hrvatske u trećem talasu iseljenika u Argentinu između 1945. i 1956. stiglo je oko 20.000 Hrvata, "političkih emigranata".

Među njima su bile ustaške glavešine i njihovi saradnici, koji su pobegli nakon genocida u zločinačkoj tzv. "Nezavisnoj Državi Hrvatskoj" počinjenog nad Srbima, Jevrejima i Romima. 

Tako je Centralna kancelarija svojom formulacijom faktički proglasila Antu Pavelića i njegove ministre Stjepana Hefera, Ivana Petrića, Jozu Dumandžića, Dragutina Tota, Stijepu Perića, Edu Bulata i Ivicu Frkovića (dedu Tomislava Frkovića), te šefa Ustaške nadzorne službe Didu Kvaternika za "političke emigrante", navode hrvatski portali.

Zbog tih istih formulacija, koje je ponavljala i Kitarovićeva, došlo je do polemike između lovca na naciste Efraima Zurofa, koji je u pismu predsedniku Hrvatske podsetio Kitarović ko su zapravo bili ti "emigranti".