Tužilaštvo Haškog tribunala ocenilo je kao neutemeljen zahtev Radovana Karadžića da mu svi transkripti sa suđenja, budu dostavljeni na srpskom jeziku, na ćirilici. Karadžićev zahtev nema utemeljenje u Statutu, Pravilniku i praksi Tribunala i potpuno je neizvodljiv u svetlu resursa kojima Tribunal raspolaže, navodi se u odluci Tužilaštva.
Karadžićev zahtev nema utemeljenje u Statutu, Pravilniku i praksi Tribunala i potpuno je neizvodljiv u svetlu resursa kojima Tribunal raspolaže, navodi se u odluci Tužilaštva.
Podneskom od 19. avgusta, Karadžić je zatražio da mu se svi transkripti koji se tiču njegovog i drugih relevantnih slučajeva dostavljaju na srpskom jeziku, na ćirilici.
Karadžić je u podnesku odluku Sekretarijata da mu obezbedi audio zapis transkripata na srpskom jeziku ocenio kao neprihvatljivu jer bi mu slušanje zapisa bilo naporno.
Sekretarijat je u odgovoru na zahtev Karadžića od 27. avgusta naveo da, shodno pravilima Tribunala, optuženima obezbeđuje transkripte samo na jednom od zvaničnih jezika Tribunala i da je distribucija audio zapisa na jeziku koji optuženi razume u skladu sa praksom Tribunala.
Sekretarijat je takođe ukazao na neizvodljivost sprovođenja Karadžićevog zahteva u praksi zbog resursa kojima Tribunal raspolaže.
Tužilaštvo u odluci ističe da deli mišljenje Sekretarijata kada je reč o zahtevu optuženog i zaključuje da on treba da bude odbijen.
Haški tribunal, po zahtevu Radovana Karadžića da mu se dostave kopije svih naloga za pretres koji su izdati u njegovom slučaju, obelodanio je tri sudska naloga za pretres, koji su izdati 1998. i 2003. godine.
Sudija Haškog tribunala Klod Žorda izdao je 24. februara 1998. dva naloga za pretres, od kojih se jedan odnosio na pretres štaba Bratunačke brigade, a drugi na pretres štaba Zvorničke brigade, koje su bile u sastavu Vojske Republike Srpske (VRS).
Nalogom se predstavnici Tužilaštva i "sve osobe" koje sarađuju sa Tužilaštvom ovlašćuju da izvrše pretres i zaplene potencijalni dokazni materijal - dopise, odluke, fotografije, video-trake i drugi materijal, koji je relevantan za optužnicu protiv Karadžića i Ratka Mladića, podignutu 16. novembra 1995. godine, i za istrage o zločinima koji su počinjeni prilikom pada Srebrenice u julu 1995. godine.
Predstavnici Tužilaštva trebalo je da pronađu dokazni materijal i za istrage koje su vođene za period od januara 1991. do decembra 1993. i napade koje su izvršili snage bosanskih Srba, srpske i jugoslovenske vojske i druge snage na području Zvornika, kao i za ubistva, silovanja, etničko čišćenje i ostale zločine koje su te snage počinile.
Cilj izdavanja ovog naloga bio je i pronalazak svih bitnih informacija za utvrđivanje identiteta pripadnika Drinskog korpusa i pripadnika posebnih brigada tog korpusa i drugih vojnih ili paravojnih i policijskih jedinica, uključujući Bratunačku, Zvorničku, Milićku, Skelansku i Šekovićku brigadu.
Tribunal je za sprovođenje oba ova naloga zatražio punu saradnju i fizičku pomoć pripadnika VRS, policije i pripadnika stanice Javne bezbednosti.
Tribunal je odpečatio i nalog za pretres od 11. septembra 2003. godine, koji se odnosi na pretres Centra javne bezbednosti Srpsko Sarajevo, smeštenog na Palama, i zaplenu dokaza koji se tiču aktivnosti i delovanja Ministarstva unutrašnjih poslova i njemu podređenih organa, Predsedništva RS i VRS, u periodu od 1992. do dana izdavanja naloga.
U podnesku od 6. avgusta ove godine, Karadžić je zatražio da mu se dostave kopije svih sudskih naloga za pretres koji su povezani sa njegovim slučajem, uključujući datum njihovog izdavanja, lokacijama i imenima osoba čija imovina će biti pretražena.
(Tanjug)