U Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu na današnji dan, pre 26 godina, ubijeno je 42 pripadnika JNA, 71 je ranjen, a oko 207 njih zarobljeno i mučeno u logorima.
Pripadnici Zelenih beretki, Patriotske lige, MUP-a i Teritorijalne odbrane BiH napali su kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici 2. maja 1992. godine.
U ovom napadu život su izgubila 42 pripadnika JNA, od kojih su 32 bili Srbi, šestorica Hrvati, dvojica Bošnjaci i dvojica Albanci.
Tom prilikom zarobljeno je 207 pripadnika JNA, 71 je ranjen, a dan kasnije devetorica zarobljenih su ubijeni.
Zločin u Dorovoljačkoj još nema sudski epilog.
I ove godine predstavnici Republike Srpske će ovaj zločin obeležiti u Miljevcima, u Istočnom Sarajevu, da bi izbegli ponižavanje žrtava i njihovih potomaka od preživelih pripadnika bošnjačkih snaga, dok će pripadnici tih snaga, odnosno "Zelenih beretki" godišnjicu obeležiti na samom mestu događaja.
Međunarodni tužilac u Tužilaštvu BiH DŽud Romano početkom 2012. godine doneo je odluku o obustavi istrage protiv 14 osoba, smatrajući da nisu učinili krivična dela za koja se terete.
Srpsko Tužilaštvo za ratne zločine je predmet "Dobrovoljačka" preuzelo od Vojnog suda u Beogradu pokrenutog još 1992. godine protiv 19 državljana BiH osumnjičenih za napad na kasarnu u Sarajevu i kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici, 2. i 3. maja 1992. godine.
Zelene beretke: Dobrovoljačka nije zločin
Među optuženima za ove ratne zločine bili su Ejup Ganić, Haris Silajdžić, Hasan Efendić - tada komandant Teritorijalne odbrane, Sefer Halilović, Mustafa Hajrulahović, Zaim Backović, Jovan Divjak, Fikret Muslimović, Kerim Lončarević, Ivo Komšić, Stjepan Kljujić.
Predmet "Dobrovoljačka" ustupljen je Haškom tribunalu koji je 2003. godine zaključio da nema nikakvog razloga za krivičnu prijavu protiv Jovana Divjaka.
Po srpskoj poternici u Londonu u martu 2010. godine uhapšen je Ejup Ganić, ali ga je engleski sudija pustio, smatrajući da je postupak "politički motivisan".
Jovan Divjak je 2011. godine priveden u Beču zbog identične poternice, ali je Austrija odbila da ga preda Srbiji sa obrazloženjem da se "ne bi moglo očekivati pošteno suđenje u Beogradu".
