Predsednik Hrvatske Stjepan Mesić je na svečanosti povodom obeležavanja 62 godine od osnivanja 10. Zagrebačkog korpusa Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, naglasio da antifašizam nije političko, već civilizacijsko opredelenje.
„Ustaški logori i progoni Srba, Jevreja, Roma i Hrvata-antifašista bili su užasni, a ako ne govorimo o tom užasu, idemo na ruku onima koji počinjene zločine relativiziraju ili negiraju i ne služimo istini“, rekao je Mesić i dodao da se hrvatsko društvo i danas "na nepravedan način" odnosi prema borcima, i naglasio da su borci protiv fašizma bili na pravoj strani, a poklonici nacizma i fašizma, ma kakvi da su bili njihovi inicijalni motivi, na pogrešnoj strani.
Mesić se takodje složio sa tezom da "prestanu da se vode bitke Drugog svetskoga rata i da prošlost treba prepustiti istoričarima, a oduzeti političarima, kako se njome ne bi služili u manipuliranju javnošću."
Mesić je napomenuo i da mladi veoma malo znaju o antifašističkoj borbi, a pogotovo da su se protiv naci-fašizma u Hrvatskoj rame uz rame borili Hrvati i Srbi, kao i da su Srbi-antifašisti bili najljući neprijatelji četnika.
Predsednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Krešimir Piškulić govorio je o značenju korpusa osnovanog 19. januara 1944. koji se borio u severozapadnoj Hrvatskoj i činjenici da je u Zagrebu od 220.000 tadašnjih stanovnika svaki četvrti pomagao narodnooslobodliački pokret, pri čemu je 20.000 gradjana poginulo ili pobijeno.
Piškulić je naglasio i da danas preživeli borci Zagrebačkog korpusa podržavaju integracijske procese i ulazak Hrvatske u Evropsku uniju, u cilju boljeg života, mira, pravne države, a protiv ksenofobije i mržnje protiv koje su se i borili u Drugom svetskom ratu.
(Tanjug)
„Ustaški logori i progoni Srba, Jevreja, Roma i Hrvata-antifašista bili su užasni, a ako ne govorimo o tom užasu, idemo na ruku onima koji počinjene zločine relativiziraju ili negiraju i ne služimo istini“, rekao je Mesić i dodao da se hrvatsko društvo i danas "na nepravedan način" odnosi prema borcima, i naglasio da su borci protiv fašizma bili na pravoj strani, a poklonici nacizma i fašizma, ma kakvi da su bili njihovi inicijalni motivi, na pogrešnoj strani.
Mesić se takodje složio sa tezom da "prestanu da se vode bitke Drugog svetskoga rata i da prošlost treba prepustiti istoričarima, a oduzeti političarima, kako se njome ne bi služili u manipuliranju javnošću."
Mesić je napomenuo i da mladi veoma malo znaju o antifašističkoj borbi, a pogotovo da su se protiv naci-fašizma u Hrvatskoj rame uz rame borili Hrvati i Srbi, kao i da su Srbi-antifašisti bili najljući neprijatelji četnika.
Predsednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Krešimir Piškulić govorio je o značenju korpusa osnovanog 19. januara 1944. koji se borio u severozapadnoj Hrvatskoj i činjenici da je u Zagrebu od 220.000 tadašnjih stanovnika svaki četvrti pomagao narodnooslobodliački pokret, pri čemu je 20.000 gradjana poginulo ili pobijeno.
Piškulić je naglasio i da danas preživeli borci Zagrebačkog korpusa podržavaju integracijske procese i ulazak Hrvatske u Evropsku uniju, u cilju boljeg života, mira, pravne države, a protiv ksenofobije i mržnje protiv koje su se i borili u Drugom svetskom ratu.
(Tanjug)
Pridruži se MONDO zajednici.
