Predsednik Hrvatske Stjepan Mesić je na svečanosti povodom obeležavanja 62 godine od osnivanja 10. Zagrebačkog korpusa Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, naglasio da antifašizam nije političko, već civilizacijsko opredelenje. „Ustaški logori i progoni Srba, Jevreja, Roma i Hrvata-antifašista bili su užasni, a ako ne govorimo o tom užasu, idemo na ruku onima koji počinjene zločine relativiziraju ili negiraju i ne služimo istini“, rekao je Mesić
Predsednik Hrvatske Stjepan Mesić je na svečanosti povodom obeležavanja 62 godine od osnivanja 10. Zagrebačkog korpusa Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, naglasio da antifašizam nije političko, već civilizacijsko opredelenje.„Ustaški logori i progoni Srba, Jevreja, Roma i Hrvata-antifašista bili su užasni, a ako ne govorimo o tom užasu, idemo na ruku onima koji počinjene zločine relativiziraju ili negiraju i ne služimo istini“, rekao je Mesić i dodao da se hrvatsko društvo i danas "na nepravedan način" odnosi prema borcima, i naglasio da su borci protiv fašizma bili na pravoj strani, a poklonici nacizma i fašizma, ma kakvi da su bili njihovi inicijalni motivi, na pogrešnoj strani.
Mesić se takodje složio sa tezom da "prestanu da se vode bitke Drugog svetskoga rata i da prošlost treba prepustiti istoričarima, a oduzeti političarima, kako se njome ne bi služili u manipuliranju javnošću."
Mesić je napomenuo i da mladi veoma malo znaju o antifašističkoj borbi, a pogotovo da su se protiv naci-fašizma u Hrvatskoj rame uz rame borili Hrvati i Srbi, kao i da su Srbi-antifašisti bili najljući neprijatelji četnika.
Predsednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Krešimir Piškulić govorio je o značenju korpusa osnovanog 19. januara 1944. koji se borio u severozapadnoj Hrvatskoj i činjenici da je u Zagrebu od 220.000 tadašnjih stanovnika svaki četvrti pomagao narodnooslobodliački pokret, pri čemu je 20.000 gradjana poginulo ili pobijeno.
Piškulić je naglasio i da danas preživeli borci Zagrebačkog korpusa podržavaju integracijske procese i ulazak Hrvatske u Evropsku uniju, u cilju boljeg života, mira, pravne države, a protiv ksenofobije i mržnje protiv koje su se i borili u Drugom svetskom ratu.
(Tanjug)
