Na današnji dan pre devet godina umro je prvi hrvatski predsednik i šef Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Franjo Tuđman.

Godišnjica njegove smrti obeležena je misom zadušnicom koju je služio varaždinski biskup Josip Mrzljak uz desetak sveštenika, kao i polaganjem venaca na Tuđmanov grob na zagrebačkom groblju Mirogoj.

Parastosu u crkvi Sv. Marka u Zagrebu prisustvovali su predsednik Hrvatskog sabora Luka Bebić, premijer Ivo Sanader, ministri, saborski poslanici i brojni poštovaoci Tuđmana.

Delegacija HDZ na čelu s predsednikom stranke Ivom Sanaderom položila je venac i zapalila sveće na Tuđmanovom grobu, a vence su, uz članove njegove porodice, položile brojne delegacije gradskih i županijskih odbora HDZ-a, predstavnici desničarskih stranaka, veteranskih udruženja, osnivači HDZ i brojni Tuđmanovi poštovaoci iz cele Hrvatske.

Tuđman je rođen 14. maja 1922. u selu Veliko Trgovišče u Zagorju, a od 1941. bavio se partijskim radom na području Zagorja.

Zbog nacionalizma je prekinuo vojnu karijeru, dostigavši čin generala po nacionalnom ključu, a u dva navrata je kao istoričar osuđen na kazne zatvora.

U proleće 1989. osnovao je HDZ i postao predsednik te stranke. Isticao je da je NDH izraz istorijskih težnji hrvatskog naroda za samostalnom državom.

Posle pobede HDZ-a na prvim višestranačkim izborima 1990, postao je predsednik predsedništva, a posle promene ustava i predsednik Hrvatske.

Na izborima 1992. i 1997. izabran je za predsednika, a umro je 10. decembra 1999. Pronosile su se glasine da je još tokom novembra bio veštački održavan u životu, pa čak i da je njegova smrt neko vreme prećutkivana.

Povremeno se pominje da ga je, kao i ministra odbrane Gojka Šuška ili vođu bosanskih muslimana Aliju Izetbegovića, samo smrt spasla da ne završi u Hagu.

Tuđmanovoj sahrani je od šefova država prisustvovao samo tadašnji turski predsednik Sulejman Demirel.

(Tanjug)