Najviši predstavnici Vlade Crne Gore i Mitropolije Crnogorsko-primorske održali su danas u Podgorici razgovor o Zakonu o slobodi veroispovesti koji je izazvao velike tenzije. Dogovoreno da se razgovori nastave na nivou eksperata, Crkva dala svoj predlog.
Dijalog kao jedini način za rešavanje problema i spuštanje tenzija nakon usvajanja Zakona o slobodi veroispovesti. Marković je krajem januara pozvao Amfilohija na dijalog o Zakonu o slobodi veroispovesti, navodeći da je Zakon stupio na snagu i da rokovi za njegovu primenu teku. Iz Mitropolije je odgovoreno da verski poglavari jesu za razgovor, ali samo o tome kako da sporni članovi zakona (od 62. do 64.) budu ukinuti.
"Ukoliko ste spremni da prvenstveno razgovarate o Zakonu kao uzroku problema i načinima za njihovo rešavanje, odnosno o uklanjanju spornog Zakona, odnosno njegovih protivustavnih diskriminatornih odredbi iz pravnog poretka Crne Gore, obaveštavamo Vas da bi u tom slučaju u razgovoru sa Vama kao predsednikom Vlade Crne Gore sa nama učestvovali i njihova preosveštenstva episkopi budimljansko-nikšićki Joanikije, mileševski Atanasije i zahumsko-hercegovački Dimitrije“, naveo je ranije u pismu mitropolit Amfilohije.
U Vili "Gorica" u Podgorici od jutros od 11 časova trajao je razgovor predstavnika Vlade Crne Gore i Mitropolije Crnogorsko-primorske. Završen je posle nekoliko sati, a oko 16 časova objavljeno je zajedničko saopštenje dve strane.
PV@DuskoMarkovicCGi delegacija@VladaCGna prvom sastanku u okviru dijaloga sa mitropolitom SPC u CG Amfilohijem (Radovićem) i Episkopskim savjetom na temu Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.pic.twitter.com/E4pAqDq7C3
— Vlada Crne Gore (@VladaCG)February 14, 2020
"Današnji sastanak okončan je u duhu međusobnog uvažavanja uz ocenu obe strana da je protekao u konstruktivnoj i otvorenoj atmosferi. Obe strane su u potpunosti iskazale svoje stavove u pogledu otvorenih pitanja vezanih za Zakon. Crkva ostaje pri svom stavu da se mora govoriti o izmenama Zakona, a ne o njegovoj primeni jer po mišljenju Crkve Zakon nije u skladu sa Ustavom ni međunarodnim standardima. Vlada smatra da se kroz dijalog i izgradnju međusobnog poverenja, kao i kroz davanje dodatnih i odgovarajućih garancija ovaj Zakon može primenjivati kao moderan i usaglašen sa Ustavom i evropskim standardima. Predstavnici Episkopskog saveta SPC, na čelu sa mitropolitom Amfilohijem, predali su Vladi predlog koji podrazumeva izmene odredaba koje Crkva vidi kao sporne. Vlada je primila k znanju ovu inicijativu ocenivši da je za odgovor na to pitanje potrebno sveobuhvatno sagledavanje ne samo ovog Zakona nego i drugih mogućnosti koje nudi pravni sistem. Dogovoreno je da razgovori budu nastavljeni na ekspertskom nivou", piše u saopštenju.
Crkva ostaje pri stavu da Zakon o slobodi vjeroispovijesti nije u skladu sa Ustavom ni međunarodnim standardima. Vlada smatra da se kroz dijalog, izgradnju povjerenja i davanje dodatnih garancija Zakon može primjenjivati kao moderan i usaglašen sa Ustavom i evropskim standardima.pic.twitter.com/rsyx1dUDTk
— Vlada Crne Gore (@VladaCG)February 14, 2020
Osim premijera Duška Markovića, Vladu Crne Gore u razgovoru predstavljaju i ministar pravde Zoran Pažin, ministri za ljudska i manjinska prava, spoljnih poslova i kulture Mehmed Zenka, Srđan Darmanović i Aleksandar Bogdanović, dok su u delegaciji Srpske crkve, osim Amfiklohija, još tri episkopa - mileševski Atanasije, budimljansko-nikšićki Joanikije, zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije i dva člana Pravnog saveta Mitropolije crnogorsko-primorske Dragan Šoć i Vladimir Leposavić.
Od usvajanja zakona, krajem prošle godine, odlukom većine u crnogorskoj skupštini, traju protesti SPC i vernika, koji se ne mire sa ovim aktom i smatraju ga protiustavnim, uz ocenu da se njime otvara put ka oduzimanju imovine, koja Srpskoj crkvi pripada vekovima. Svakog četvrtka i nedelje u više crnogorskih gradova organizuju se litije kao vid protesta zbog ovog zakona.
U međuvremenu, Srbija je više puta iszakala neslaganje sa zakonom, bilo je i "težih" reči, incidenata, ali su najviši predstavnici obe države pozivali na dijalog.
