Parastosom poginulim i nestalim, koji je održan u crkvi Svetog Marka u Beogradu, obeležena je 14. godišnjica stradanja srpskog naroda u zapadnoj Slavoniji u hrvatskoj vojno-policijskoj akciji "Bljesak", a u Okučanima je povodom godišnjoce održana svečanost kojoj su prisusutvovali premijeri predsednik Hrvatske.
Parastosom poginulim i nestalim, koji je danas održan u crkvi Svetog Marka u Beogradu, obeležena je 14. godišnjica stradanja srpskog naroda u zapadnoj Slavoniji u hrvatskoj vojno-policijskoj akciji "Bljesak", a u Okučanima je povodom godišnjoce održana svečanost kojoj su prisustvovali predsednik i premijer Hrvatske Stjepan Mesić i Ivo Sanader i potpredsednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks.
Pred nekoliko stotina građana službu u crkvi Svetog Marka je predvodio episkop hvostanski Atanasije (Rakita), uz sasluženje više sveštenika Beogradske eparhije.
"Molimo se tvorcu da svima nama u Srbiji, Bosni, Hrvatskoj i čitavom svetu da snage da se svet iseli od zla", kazao je episkop.
On je istakao da je smisao parastosa "da sagledamo sve što nam se dešava i da Bog izleči zemlju od svih stradanja".
Zamenik premijera Srbije Ivica Dačich izjavio je danas da se akcija "Bljesak" 1995. godine mogla izbeći jedinstvenijom i zajedničkom politikom predstavnika srpskog naroda u Republici Srpskoj Krajini, Republici Srpskoj i Jugoslaviji.
Dačicć je novinarima u Beogradu kazao da bi Srbija trebalo da se izbori da Srbi prognani iz Hrvatske ostvare svoje pravo da se vrate u svoje domove.
"Ako to ne mogu ili ne žele, oni će biti ravnopravni deo Srbije", poručio je Dačić.
Na svečanosti u Okučanima govorili su predsednik Hrvatske Stjepan Mesić, predsednik hrvatske Vlade Ivo Sanader i potpredsednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks.
Svi govornici su istakli da je Bljesak jedan od kamena temeljaca moderne hrvatske istorije.
Sanader i Šeks su za Bljesak posebnu počast i zahvalnost odali Franji Tuđmanu, dok ga Mesić nije spomenuo i najveću zavalnost je iskazao hrvatskim borcima.
U akciji "Bljesak" stradao je veliki broj srpskih civila, a oko 30.000 njih je napustilo zapadnu Slavoniju.
Prema izveštaju Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava (HHO), koji je predstavljen 24. jula 2003. godine, u akciji "Bljesak"pripadnici hrvatske vojske su ubili ukupno 83 srpska civila. Od tog broja njih 30 ubijeno je u napadima na izbegličke kolone, a 53 osobe su ubijene u svojim kućama.
Dokumentaciono-informativni centra Veritas saopštio je da su "1. maja 1995. godine hrvatske oružane snage izvršile agresiju na oblast Zapadne Slavonije u kojoj je živelo oko 15.000 Srba, i koja je bila pod zaštitom UN".
"Za samo 36 sati ubijeno je ili nestalo 283 ljudi, od čega 57 žena i devetoro dece. Hrvati su pokupili i pokopali 168 ubijenih Srba, najviše pod oznakom 'nepoznat', koji ni do danas nisu ekshumirani i identifikovani", navodi Veritas.
Zaštitne snage UN, su, kako navodi Veritas, na vreme upozorene i povukle su se na bezbedna mesta, prepuštajući svoje srpski narod "na milost i nemilost hrvatskim agresorima".
Oko 1.450 pripadnika srpskih vojnika je zarobljeno, nakon čega su ih, kako navodi, Veritas hrvatski sudovi osudili za ratne zločine, a hrvatski general Mladen Kruljac koji je bio jedan od organizatora akcije "Bljesak" imenovan je 2007. godine za komandanta Hrvatske kopnene vojske.
Veritas ukazuje i da se ni Haški tribunal nije intenzivno bavio zločinima nad Srbima u akciji "Bljesak" a da na nedavnoj komemoraciji žrtvama logora u Jasenovcu niko od govornika nije spomenio zapadnoslavonske Srbe stradale od 1991. do 1995. godine.
(agencije/MONDO)
Pred nekoliko stotina građana službu u crkvi Svetog Marka je predvodio episkop hvostanski Atanasije (Rakita), uz sasluženje više sveštenika Beogradske eparhije.
"Molimo se tvorcu da svima nama u Srbiji, Bosni, Hrvatskoj i čitavom svetu da snage da se svet iseli od zla", kazao je episkop.
On je istakao da je smisao parastosa "da sagledamo sve što nam se dešava i da Bog izleči zemlju od svih stradanja".
Zamenik premijera Srbije Ivica Dačich izjavio je danas da se akcija "Bljesak" 1995. godine mogla izbeći jedinstvenijom i zajedničkom politikom predstavnika srpskog naroda u Republici Srpskoj Krajini, Republici Srpskoj i Jugoslaviji.
Dačicć je novinarima u Beogradu kazao da bi Srbija trebalo da se izbori da Srbi prognani iz Hrvatske ostvare svoje pravo da se vrate u svoje domove.
"Ako to ne mogu ili ne žele, oni će biti ravnopravni deo Srbije", poručio je Dačić.
Na svečanosti u Okučanima govorili su predsednik Hrvatske Stjepan Mesić, predsednik hrvatske Vlade Ivo Sanader i potpredsednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks.
Svi govornici su istakli da je Bljesak jedan od kamena temeljaca moderne hrvatske istorije.
Sanader i Šeks su za Bljesak posebnu počast i zahvalnost odali Franji Tuđmanu, dok ga Mesić nije spomenuo i najveću zavalnost je iskazao hrvatskim borcima.
U akciji "Bljesak" stradao je veliki broj srpskih civila, a oko 30.000 njih je napustilo zapadnu Slavoniju.
Prema izveštaju Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava (HHO), koji je predstavljen 24. jula 2003. godine, u akciji "Bljesak"pripadnici hrvatske vojske su ubili ukupno 83 srpska civila. Od tog broja njih 30 ubijeno je u napadima na izbegličke kolone, a 53 osobe su ubijene u svojim kućama.
Dokumentaciono-informativni centra Veritas saopštio je da su "1. maja 1995. godine hrvatske oružane snage izvršile agresiju na oblast Zapadne Slavonije u kojoj je živelo oko 15.000 Srba, i koja je bila pod zaštitom UN".
"Za samo 36 sati ubijeno je ili nestalo 283 ljudi, od čega 57 žena i devetoro dece. Hrvati su pokupili i pokopali 168 ubijenih Srba, najviše pod oznakom 'nepoznat', koji ni do danas nisu ekshumirani i identifikovani", navodi Veritas.
Zaštitne snage UN, su, kako navodi Veritas, na vreme upozorene i povukle su se na bezbedna mesta, prepuštajući svoje srpski narod "na milost i nemilost hrvatskim agresorima".
Oko 1.450 pripadnika srpskih vojnika je zarobljeno, nakon čega su ih, kako navodi, Veritas hrvatski sudovi osudili za ratne zločine, a hrvatski general Mladen Kruljac koji je bio jedan od organizatora akcije "Bljesak" imenovan je 2007. godine za komandanta Hrvatske kopnene vojske.
Veritas ukazuje i da se ni Haški tribunal nije intenzivno bavio zločinima nad Srbima u akciji "Bljesak" a da na nedavnoj komemoraciji žrtvama logora u Jasenovcu niko od govornika nije spomenio zapadnoslavonske Srbe stradale od 1991. do 1995. godine.
(agencije/MONDO)
