U Hrvatskoj je, u policijskoj akciji kodnog imena "Nesklad" privedeno više funkcionera jer su poslom farbanja tunela oštetili državni budžet za 2,87 miliona evra.
U Hrvatskoj je, u policijskoj akciji kodnog imena "Nesklad", privedeno pet osoba sa šireg područja Zagreba i Splita zbog sumnji na nepravilnosti u poslovanju javnog preduzeća Hrvatske autoceste (HAC).
Hrvatska premijerka Jadranka Kosor izjavila je da hapšenja pokazuju da pravna država radi svoj posao i da će se videti šta pokazuje istraga.
Ona je, istovremeno, rekla da ministar mora, saobraćaja i infrastrukture Božidar Kalmeta ne može biti odgovoran ako nije znao, nije podržavao ili nije učestvovao u nezakonitim poslovima.
Iz direkcije policije je saopšteno da je pet osoba, kojima se ne navode imena, privedeno u okviru policijskog istraživanja u vezi sa sumnjama na nepravilnosti u poslovanju HAC-a.
Mediji su objavili vesti o hapšenju bivšeg predsednika i člana Uprave HAC-a Jurice Prskala i Marija Lovrinčevića, direktora sektora građenja HAC-a Gorana Legca i glavnog inženjera na tunelima Željka Kandžije, kao i direktora splitske kompanije Skladgradnja Slavena Žužula.
Uhapšenima se stavlja na teret da su poslovima farbanja tunela Mala Kapela i Sveti Rok na autoputu Zagreb - Split oštetili državni budžet za 21 milion kuna (2,87 miliona evra) jer je Skladgradnji isplaćen šest puta veći iznos od tržišne cene koju su nudili drugi ponuđači.
Kako je u akciju "Nesklad" uključeno županijsko tužilaštvo u Splitu, a ne Ured za suzbijanja korupcije i organizovanog kriminala, osumnjičeni se ne terete za korupciju, već za zloupotrebu položaja i ovlašćenja zbog pribavljanja znatne finansijske koristi. Po završetku policijske istrage osumnjičeni će biti privedeni istražnom sudiji.
Prskala i Lovrinčevića vlada je smenila pre pet dana, a ministar Kalmeta tada je negirao da je do smena došlo zbog istrage u HAC-u i objasnio da je razlog smene loša klima nepoverenja i podmetanja koja se stvorila unutar kompanije.
Pre dve sedmice ostavku je dao i predsednik Nadzornog odbora HAC-a i državni sekretar za infrastrukturu u ministarstvu Zdravko Livaković, koji je tada tvrdio da ostavka nema nikakve veze s medijskim tvrdnjama o aferama u HAC-u, odnosno da su razlozi lične prirode.
Mediji su pre mesec dana objavili da je HAC za Skladgradnju namestio konkurs za farbanje tunela i taj posao višestruko pretplatio, pa platio i dva puta.
HAC je nekad farbanje tunela plaćao 35 kuna (4,8 evra) po kvadratnom metru, a Skladgradnji je za isti posao platio 223 kune (30,45 evra), pa je tako farbanje tunela Sveti Rok i Mala Kapela stajalo 43,4 miliona kuna (5,93 miliona evra).
Lovrinčević je u ime tadašnje Uprave HAC-a sve negirao, tvrdeći da je farbanje koštalo toliko jer se koristila dvokomponentna boja i zato što je pre tih radova Skladgradnja morala da zaštiti tunelske uređaje - ventilatore, rasvetu, senzore i slično.
Nakon izbijanja afere otkrilo se i da, pored državnog tužulaštva, malverzacije u HAC-u istražuje i kancelarija Evropske komisije za borbu protiv prevara, odakle je rečeno da proveravaju informacije o mogućim nepravilnostima u korišćenju sredstava EU za izgradnju autoputeva u Hrvatskoj.
Govoreći o hapšenjima u HAC-u i ranijim smenama u Hrvatskoj elektroprivredi i Hrvatskim železnicama, Kosorova je rekla vlada želi da javna preduzeća posluju isključivo i samo u okviru zakona i da u svom poslovanju budu štedljiva, ostvaruju dobit, a sve to u kontekstu borbe protiv svih oblika korupcije.
Ona je naglasila da niko, ne samo u tom konkretnom slučaju, nego uopšte u Hrvatskoj, ne može biti zaštićen.
Vlada se zalaže za potpunu depolitizaciju članstva u nadzornim odborima javnih preduzeća, o čemu govori i odluka da će se članovi tih odbora birati putem javnog konkursa.
(Tanjug)
Hrvatska premijerka Jadranka Kosor izjavila je da hapšenja pokazuju da pravna država radi svoj posao i da će se videti šta pokazuje istraga.
Ona je, istovremeno, rekla da ministar mora, saobraćaja i infrastrukture Božidar Kalmeta ne može biti odgovoran ako nije znao, nije podržavao ili nije učestvovao u nezakonitim poslovima.
Iz direkcije policije je saopšteno da je pet osoba, kojima se ne navode imena, privedeno u okviru policijskog istraživanja u vezi sa sumnjama na nepravilnosti u poslovanju HAC-a.
Mediji su objavili vesti o hapšenju bivšeg predsednika i člana Uprave HAC-a Jurice Prskala i Marija Lovrinčevića, direktora sektora građenja HAC-a Gorana Legca i glavnog inženjera na tunelima Željka Kandžije, kao i direktora splitske kompanije Skladgradnja Slavena Žužula.
Uhapšenima se stavlja na teret da su poslovima farbanja tunela Mala Kapela i Sveti Rok na autoputu Zagreb - Split oštetili državni budžet za 21 milion kuna (2,87 miliona evra) jer je Skladgradnji isplaćen šest puta veći iznos od tržišne cene koju su nudili drugi ponuđači.
Kako je u akciju "Nesklad" uključeno županijsko tužilaštvo u Splitu, a ne Ured za suzbijanja korupcije i organizovanog kriminala, osumnjičeni se ne terete za korupciju, već za zloupotrebu položaja i ovlašćenja zbog pribavljanja znatne finansijske koristi. Po završetku policijske istrage osumnjičeni će biti privedeni istražnom sudiji.
Prskala i Lovrinčevića vlada je smenila pre pet dana, a ministar Kalmeta tada je negirao da je do smena došlo zbog istrage u HAC-u i objasnio da je razlog smene loša klima nepoverenja i podmetanja koja se stvorila unutar kompanije.
Pre dve sedmice ostavku je dao i predsednik Nadzornog odbora HAC-a i državni sekretar za infrastrukturu u ministarstvu Zdravko Livaković, koji je tada tvrdio da ostavka nema nikakve veze s medijskim tvrdnjama o aferama u HAC-u, odnosno da su razlozi lične prirode.
Mediji su pre mesec dana objavili da je HAC za Skladgradnju namestio konkurs za farbanje tunela i taj posao višestruko pretplatio, pa platio i dva puta.
HAC je nekad farbanje tunela plaćao 35 kuna (4,8 evra) po kvadratnom metru, a Skladgradnji je za isti posao platio 223 kune (30,45 evra), pa je tako farbanje tunela Sveti Rok i Mala Kapela stajalo 43,4 miliona kuna (5,93 miliona evra).
Lovrinčević je u ime tadašnje Uprave HAC-a sve negirao, tvrdeći da je farbanje koštalo toliko jer se koristila dvokomponentna boja i zato što je pre tih radova Skladgradnja morala da zaštiti tunelske uređaje - ventilatore, rasvetu, senzore i slično.
Nakon izbijanja afere otkrilo se i da, pored državnog tužulaštva, malverzacije u HAC-u istražuje i kancelarija Evropske komisije za borbu protiv prevara, odakle je rečeno da proveravaju informacije o mogućim nepravilnostima u korišćenju sredstava EU za izgradnju autoputeva u Hrvatskoj.
Govoreći o hapšenjima u HAC-u i ranijim smenama u Hrvatskoj elektroprivredi i Hrvatskim železnicama, Kosorova je rekla vlada želi da javna preduzeća posluju isključivo i samo u okviru zakona i da u svom poslovanju budu štedljiva, ostvaruju dobit, a sve to u kontekstu borbe protiv svih oblika korupcije.
Ona je naglasila da niko, ne samo u tom konkretnom slučaju, nego uopšte u Hrvatskoj, ne može biti zaštićen.
Vlada se zalaže za potpunu depolitizaciju članstva u nadzornim odborima javnih preduzeća, o čemu govori i odluka da će se članovi tih odbora birati putem javnog konkursa.
(Tanjug)