Opstrukcije povratka i provođenja imovinskih zakona, netolerancija prema povratnicima, pa i onima koji su tokom rata ostali u Sarajevu, nacionalno motivisani incidenti i pretnje, napadi na sveštenike, kreiranje ambijenta koji nije pogodovao povratku predratnih stanovnika, učinili su ovaj grad danas gotovo jednonacionalnim, piše splitska "Slobodna Dalmacija".
U autorskom tekstu pod nazivom "Sarajevo - jednonacionalni grad Metropola Bošnjaka", novinar Miroslav Landeka naglašava je pre rata Sarajevo bilo višenacionalna sredina, ali da se zbog rata nacionalna struktura uveliko izmenila.
"Nakon okončanja ratnih sukoba i potpisivanja Dejtonskog sporazuma, krenuo je proces povratka prognanika. Na žalost povratak se nije dogodio, iako se očekivalo da će Sarajevo, u kojem su smeštene gotovo sve institucije BiH, entitetske i kantonalne, kao i međunarodna zajednica, biti grad koji će biti primer ostalima", navodi se u tekstu.
Landeka podseća da je i nedavno istraživanje, u organizaciji Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu i Fondacije "Fridrih Ebert" potvrdilo da prilikom zapošljavanja vlada diskriminacija prema pripadnicima hrvatskog i srpskog naroda, odnosno da u Sarajevu najbolje prolaze Bošnjaci. U tekstu se navodi da je ovo istraživanje, prvo takve vrste u BiH, pokazalo da se prilikom zapošljavanja Srbi uglavnom pozivaju na honorarne poslove i poslove na ugovor, Hrvati na poslove koji zahtevaju srednju stručnu spremu, a Bošnjaci se primaju u stalni radni odnos.
Landeka ukazuje da na rezultate ovog istraživanja nije bilo zvaničnog reagovanja ni u javnosti ni u medijima.
U tekstu se podseća da je poslanik Ivo Komšić u federalnom parlamentu upozorio na diskriminaciju u velikom poslovnom centru BBI u Sarajevu i pokrenuo inicijativu za preispitivanje ustavnosti ugovora i podugovora koje vlasnik ovog poslovnog centra postiže dajući u zakup poslovne prostore u tom centru, a uslovljavajući pritom zakupce da tu ne prodaju svinjsko meso niti toče alkohol.
Landeka ističe da se i na istoriju Sarajeva gleda "različitom dioptrijom", navodeći kao primer izjavu nekadašnjeg gradonačelnika Semihe Borovac da je "moderno Sarajevo" utemeljio Isa beg 1462. godine, dok je, kako navodi autor, istorijska istina da je na području "modernog Sarajeva" postojao grad Vrhbosna.
Autor teksta navodi da je u Vrhbosni postojala biskupija i da o tome postoji dokument iz 1089. godine, te podseća da i danas Sarajevska nadbiskupija nosi ime Vrhbosanska.
(Srna)
U autorskom tekstu pod nazivom "Sarajevo - jednonacionalni grad Metropola Bošnjaka", novinar Miroslav Landeka naglašava je pre rata Sarajevo bilo višenacionalna sredina, ali da se zbog rata nacionalna struktura uveliko izmenila.
"Nakon okončanja ratnih sukoba i potpisivanja Dejtonskog sporazuma, krenuo je proces povratka prognanika. Na žalost povratak se nije dogodio, iako se očekivalo da će Sarajevo, u kojem su smeštene gotovo sve institucije BiH, entitetske i kantonalne, kao i međunarodna zajednica, biti grad koji će biti primer ostalima", navodi se u tekstu.
Landeka podseća da je i nedavno istraživanje, u organizaciji Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu i Fondacije "Fridrih Ebert" potvrdilo da prilikom zapošljavanja vlada diskriminacija prema pripadnicima hrvatskog i srpskog naroda, odnosno da u Sarajevu najbolje prolaze Bošnjaci. U tekstu se navodi da je ovo istraživanje, prvo takve vrste u BiH, pokazalo da se prilikom zapošljavanja Srbi uglavnom pozivaju na honorarne poslove i poslove na ugovor, Hrvati na poslove koji zahtevaju srednju stručnu spremu, a Bošnjaci se primaju u stalni radni odnos.
Landeka ukazuje da na rezultate ovog istraživanja nije bilo zvaničnog reagovanja ni u javnosti ni u medijima.
U tekstu se podseća da je poslanik Ivo Komšić u federalnom parlamentu upozorio na diskriminaciju u velikom poslovnom centru BBI u Sarajevu i pokrenuo inicijativu za preispitivanje ustavnosti ugovora i podugovora koje vlasnik ovog poslovnog centra postiže dajući u zakup poslovne prostore u tom centru, a uslovljavajući pritom zakupce da tu ne prodaju svinjsko meso niti toče alkohol.
Landeka ističe da se i na istoriju Sarajeva gleda "različitom dioptrijom", navodeći kao primer izjavu nekadašnjeg gradonačelnika Semihe Borovac da je "moderno Sarajevo" utemeljio Isa beg 1462. godine, dok je, kako navodi autor, istorijska istina da je na području "modernog Sarajeva" postojao grad Vrhbosna.
Autor teksta navodi da je u Vrhbosni postojala biskupija i da o tome postoji dokument iz 1089. godine, te podseća da i danas Sarajevska nadbiskupija nosi ime Vrhbosanska.
(Srna)
Pridruži se MONDO zajednici.