Ističući da RS ne odustaje od referenduma o svojoj sudbini u okviru BiH, premijer Republike Srpske Milorad Dodik je u intervjuu za "Danas" rekao da će postavljanjem referendumskog pitanja na ovaj način biti eliminisan svaki mogući prigovor da je to antidejtonski akt.

On je odbacio kao spekulacije navode da priprema referendum za otcepljenje RS od Bosne i Hercegovine, rekavši da to "u ovom trenutku nije na dnevnom redu", ali nije isključio mogućnost da, u zavisnosti od razvoja situacije, i takav referendum jednog dana bude raspisan.

Komentarišući to što Srbija ne podržava sazivanje referenduma u RS, Dodik je rekao da nije ni očekivao drugačiji stav jer je Srbija garant Dejtonskog sporazuma.

"Uostalom, kako bi Srbija mogla da kaže - ne može Kosovo iz Srbije, a može Srpska iz BiH", primetio je premijer RS.

Govoreći o izjavi odlazećeg predsednika Hrvatske Stjepana Mesića o "slanju vojske" u slučaju referenduma o otcepljenju RS, Dodik je rekao da su takve izjave uznemirujuće i da ne doprinose dobrosusedskim odnosima i stabilizaciji regiona.

"Najnovije izjave odlazećeg predsednika Hrvatske uznemirujuće su jer predstavljaju konkretnu pretnju čoveka koji je političku karijeru počeo ratom i sada bi ratom da je završi", ocenio je predsednik vlade RS. "On je definitivno čovek rata, koji svoju mržnju prema Srbima ne može da sakrije."

Dodik je, takođe, izrazio nadu da će odnos novoizabranog hrvatskog predsednika Iva Josipovića prema RS biti drugačiji pošto je Josipović rekao da podržava legalnost organizacije BiH na bazi Dejtonskog sporazuma.

"To je daleko više nego što smo do sada čuli iz Hrvatske i to otvara mogućnost dijaloga svake vrste", kazao je Dodik i napomenuo da je dobro to što Josipović, mada je autor tužbe protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde, razmišlja o obostranom povlačenju tih tužbi.

Na pitanje da li ga je neko iz Beograda konsultovao povodom rezolucije i Srebrenici i drugim zločinima na prostoru bivše SFRJ, Dodik je odgovorio odrično, istakavši da RS ne smatra da je Srbija bila dužna da je konsultuje pošto je to stvar političkog života u Srbiji.

On je, međutim, ocenio da nije pravično svesti sve događaje u prošlom ratu samo na jedan događaj i da treba pamtiti zločin u Srebrenici, ali i druge zločine.

Prema njegovom mišljenju, istini o događajima u Srebrenici više odgovara reč "masovni zločin", umesto "genocid".

(Tanjug)