Milić je na programu podgoričkog radija Antena M kazao da je "Šarićeva grupa" bila "jedna od grupa" koje su pomogle lokalne izbore na Žabljaku kada je za predsednika opštine izabran predstavnik DPS Isailo Šljivančanin.

Na pitanje o načinu pomoći, Milić je odgovorio da je to "obezbeđenje logistike u materijalnim sredstvima" za izbore.

Milić je i ranije pominjao "krimninalne grupe" u vezi sa žabljačkim izborima, ali je sada prvi put imenovao jednu od njih.

Milić je najavio da će predsedniku Skupštine Crne Gore Ranku Krivokapiću predložiti da se "slučaj Šarić" raspravi na sastanku kome bi prisustvovali njih dvojica i predsednici Nove srpske demokratije i Pokreta za promjene Andrija Mandić i Nebojša Medojević.

Tom sastanku, po Milićevom mišljenju, trebalo bi da prisustvuju i ministar unutrašnjih poslova Ivan Brajović, direktor Agencije za nacionalnu bezbednost (ANB) Duško Marković, Vrhovni državni tužilac Crne Gore Ranka Čarapić i predsednik Vrhovnog suda Vesna Medenica.

Funkcioner SNP Predrag Bulatović kritikovao je ANB što je dala pozitivno mišljenje da Šarić dobije crnogorsko državljanstvo, ocenivši to "jednim od većih promašaja i skandala državnih struktura Crne Gore".

Bučatović je najavio da će skupštinski Odbor za bezbednost i odbranu raspravljati o tome šta se stvarno desilio.

"Koliko vidim, postoji haos u stavovima različitih struktura, a odgovornost se pokušava prebaciti sa jedne na drugu stanu", rekao je Bulatović i dodao da treba postupiti po zahtevima srpskog Interpola da se ta osoba, kako je kazao, uhapsi.

On je izrazio bojazan da tu postoji celi splet okolnosti koji ukazuju na to da su pojedini delovi vlasti u sprezi sa kriminogenim strukturama, ovim i nekim drugim.

Podgorica: Srbija kriva jer je Šarić na slobodi

Šef crnogorskog Interpola Dejan Đurović tvrdi da Srbija nije želela da sarađuje sa Crnom Gorom u vezi sa slučajem Darka Šarića.

Rukovodilac Nacionalnog centralnog biroa Interpola u Podgorici Dejan Đurović je za podgoričku "Pobjedu" rekao da je Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije trebalo da za Šarićem raspiše međunarodnu poternicu još 17. decembra prošle godine kada nije uspelo njegovo hapšenje u Francuskoj.

To nije, međutim, učinjeno, iako je, prema Đurovićevim rečima, trebalo da Srbija dostavi tajnu poternicu i Crnoj Gori.

"Da su pravosudni organi Srbije želeli efikasnu saradnju sa crnogorskim koja bi rezultirala hapšenjem Darka Šarića u Crnoj Gori, trebalo je samo da raspišu poternicu onog trenutka kada nije uspelo njegovo hapšenje u Francuskoj", rekao je Đurović.

On je kao "neočekivano" opisao to što "onoga momenta kada je Srbija saznala da je Šarić izbegao hapšenje u Francuskoj i da se nalazi u avionu Montenegroerlajnza na letu za Podgoricu", Interpol Beograd nije dostavio međunarodnu poternicu za Šarićem i Crnoj Gori.

"Imali su dva i po sata, koliko je trajao let. A, ta komunikacija posredstvom Interpola traje 15 minuta, najviše pola sata. On Šarić bi bio uhapšen na aerodromu u Podgorici i sada bi bio u toku ekstradicije. U toj situaciji, prosto bi bilo nemoguće da Šarić izbegne hapšenje pri izlasku iz aviona" , rekao je Đurović.

Za Đurovića je "još čudnije" to da je pravosuđe Srbije bez provere navelo u poternici da je Šarić crnogorski državljanin. Đurović je podsetio da je Šarić otpust iz crnogorskog državljanstva dobio još 2005. godine, od kada je državljanin Srbije.

Prema rečima Đurovića, organi Srbije su mogli pitati organe u Crnoj Gori u vezi s državljanstvom Darka Šarića.

Đurović je takođe ocenio da u Srbiji "pokušavaju da stvore pogrešnu sliku i u slučaju hapšenja Gorana Sokovića i Dejana Šekularca, tvrdnjama da je Crna Gora odbila saradnju sa Srbijom".

"Desilo se obrnuto. Upravo je crnogorska strana inicirala tu saradnju", kaže Đurović.

On je kazao da je "sva komunikacija između srpskog i crnogorskog tužilastva išla posredstvom Interpola Podgorica i Beograd shodno zakonu i Ugovoru o međunarodnoj pomoći u krivičnim i pravnim stvarima".

"Država koja raspisuje poternicu, treba da bude inicijator ustupanja spisa drugoj državi, a ne obrnuto. Mi smo i preko toga prešli da bismo dokazali da smo voljni da sarađujemo", rekao je Đurović.

Crnogorska Uprava policije nije želela danas da komentariše izjave specijalnog tužioca za organizovani kriminal Srbije Miljka Radisavljevića da se Šarić i još nekoliko osoba sa srpskih poternica nalaze u Crnoj Gori.

“U skladu sa procedurama i dobrim praksama, takva vrsta informacija se inače ne prezentuje javnosti, već se Interpolovim ili drugim kanalima dostavi policiji druge države, koja bez odlaganja preduzima mere na proveri tih podataka i eventualnog lišavanja slobode lica za kojima se traga”, izjavila je portparolka Uprave Tamara Ralević.

Otkud Šariću slovački pasoš

U slučaj Šarića umešana je i Slovačka, čije državljanstvo je on dobio 2006. godine.

Slovačko Ministarstvo unutrašnjih poslova proverava otkud slovačko državljanstvo Darku Šariću, a slovačka policija već je u kontaktu sa MUP-om Srbije.

Portparol slovačkog MUP-a Erik Tomaš kazao je danas da je Šarić slovački pasoš stekao 2006, kada je važio, kako je kazao meki, liberalni zakon, promenjen 2007, kada su uvedene temeljnije provere da li se čovek koji državljanstvo traži zaista nije ogrešio o zakon.

"Šarić je državljanstvo dobio u vreme prethodnog rukovodstva MUP-a. Treba pitati naše prethodnike zašto dotičnu osobu nije proverila kontraobaveštajna služba i zašto su mu pogranična i policija za strance dale preporuku", kazao je Tomaš agenciji SITA.

Bivši ministar iz vlade tadašnjeg premijera Mikulaša Dzudinde koji je 2006. godine bio na čelu MUP-a, Vladimir Palko, uputio je novinare na činovnike u ministarstvu koji su, kako je naveo, doneli tu konkretnu odluku, još su tamo zaposleni i trebalo bi oni da odgovore, a ne ministar koji ne izdaje nikome preporuke.

(agencije/MONDO)