Tužilaštvo BiH pokrenulo je istragu protiv člana ratnog Predsedništva a izvor "Press RS" ga obeležava kao "glavnog logističara" tog zločina.
Pozivajući se na izvore, list prenosi da su istražioci Tužilaštva BiH prije nekoliko meseci obavili informativni razgovor sa Stjepanom Kljujićem o slučaju "Dobrovoljačka" i njegovoj odgovornosti za smrt, ranjavanje i zarobljavanje nekoliko stotina vojnika bivše JNA.
"Kljujićeva uloga u zločinu u Dobrovoljačkoj još nije potpuno rasvetljena, ali prema iskazima brojnih svedoka upravo on je bio glavni čovjek za vezu sa kriminalcima poput Juke Prazine, Mušana Topalovića Cace, Ismeta Bajramovića Ćele i drugih mafijaša koji su tih dana paradirali Sarajevom u uniformama 'Patriotske lige' i 'Zelenih beretki', čiji se pripadnici i danas ponose mučkim napadom na vojsku u povlačenju", tvrde izvori "Presa".
Izvori dalje navode da nema dileme da je Kljujić poslije Ganića daleko najodgovorniji za zločin za koji još niko nije odgovarao, jer "ako je Ganić bio naredbodavac, Kljujić je bio glavni logističar".
Prema njihovim rečima, sarajevski kriminalci koji su početkom rata bili okosnica Izetbegovićevih paravojnih formacija, imali su mnogo više poverenja u Sarajliju Kljujića nego u došljaka iz Sandžaka Ejupa Ganića.
Poslanik SNSD-a u Parlamentu BiH Slavko Jovičić rekao je da pravosudne institucije moraju hitno da ispitaju ulogu svih članova bošnjačkog ratnog predsedništva u događajima u Dobrovoljačkoj ulici.
Šef Koordinacionog tima Vlade Republike Srpske (RS) za istraživanje ratnih zločina i traženje nestalih lica Staša Košarac kaže da Srpska nikada neće odustati od utvrđivanja odgovornosti i kažnjavanja naredbodavaca i izvršilaca stravičnog zločina u Dobrovoljačkoj ulici.
U napadu muslimanskih paravojnih formacija na kolonu JNA 3. maja 1992. u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu ubijena su 42 oficira i vojnika, 73 je ranjeno, a 215 ih je zarobljeno.
Tim MUP-a RS za istraživanje i dokumentovanje krivičnih dela ratnog zločina dostavio je Tužilaštvu BiH obimnu dokumentaciju u kojoj se kao lica najodgovornija za zločin u Dobrovoljačkoj ulici imenuju Ejup Ganić, Stjepan Kljuić, Jusuf Pušina i Zoran Čegar.
(Srna)
"Kljujićeva uloga u zločinu u Dobrovoljačkoj još nije potpuno rasvetljena, ali prema iskazima brojnih svedoka upravo on je bio glavni čovjek za vezu sa kriminalcima poput Juke Prazine, Mušana Topalovića Cace, Ismeta Bajramovića Ćele i drugih mafijaša koji su tih dana paradirali Sarajevom u uniformama 'Patriotske lige' i 'Zelenih beretki', čiji se pripadnici i danas ponose mučkim napadom na vojsku u povlačenju", tvrde izvori "Presa".
Izvori dalje navode da nema dileme da je Kljujić poslije Ganića daleko najodgovorniji za zločin za koji još niko nije odgovarao, jer "ako je Ganić bio naredbodavac, Kljujić je bio glavni logističar".
Prema njihovim rečima, sarajevski kriminalci koji su početkom rata bili okosnica Izetbegovićevih paravojnih formacija, imali su mnogo više poverenja u Sarajliju Kljujića nego u došljaka iz Sandžaka Ejupa Ganića.
Poslanik SNSD-a u Parlamentu BiH Slavko Jovičić rekao je da pravosudne institucije moraju hitno da ispitaju ulogu svih članova bošnjačkog ratnog predsedništva u događajima u Dobrovoljačkoj ulici.
Šef Koordinacionog tima Vlade Republike Srpske (RS) za istraživanje ratnih zločina i traženje nestalih lica Staša Košarac kaže da Srpska nikada neće odustati od utvrđivanja odgovornosti i kažnjavanja naredbodavaca i izvršilaca stravičnog zločina u Dobrovoljačkoj ulici.
U napadu muslimanskih paravojnih formacija na kolonu JNA 3. maja 1992. u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu ubijena su 42 oficira i vojnika, 73 je ranjeno, a 215 ih je zarobljeno.
Tim MUP-a RS za istraživanje i dokumentovanje krivičnih dela ratnog zločina dostavio je Tužilaštvu BiH obimnu dokumentaciju u kojoj se kao lica najodgovornija za zločin u Dobrovoljačkoj ulici imenuju Ejup Ganić, Stjepan Kljuić, Jusuf Pušina i Zoran Čegar.
(Srna)
