"Vlasti nisu dosledne u postupanju sa prognanim pripadnicima manjina, a međunarodni posmatrači ocenjuju da se u vezi sa izbeglicama koji traže azil odluke donose presporo", navedeno je u izveštaju.

Stejt dipartment ističe da izbeglice koje se vraćaju u Hrvatsku kao državljani drugih zemalja bivše Jugoslavije, a ne hrvatski državljani, nailaze na prepreke u vezi sa dobijanjem prava trajnog boravka.

U dokumentu se navodi da su krupan problem neprimereno zakonodavstvo koje reguliše finansiranje političkih kampanja, nepotpune glasačke liste, korupcija i autocenzura u medijima, preneli su hrvatski mediji.

"Slučajevi korupcije zadiru u gotovo sve slojeve društva, privrede i vlasti. Vlada je u vezi sa institucijama, ponajpre na području zdravstvene zaštite, univerziteta, pravosuđa te javnog sektora i komercijalnih preduzeća, često u centru slučajeva korupcije", navodi Stejt dipartment u izveštaju o Hrvatskoj.

U izveštaju se navodi da, iako Ustav i zakon garantuju slobodu govora, sve snažniji ekonomski pritisak novinare vodi u autocenzuru.

Kada je reč o slobodi okupljanja, spominje se slučaj hapšenja oko 140 učesnika protesta na zagrebačkom Cvjetnom trgu 10. jula, kada su "građani mirno protestovali zbog uništavanja istorijskog dela Zagreba radi izgradnje trgovačkog centra".

U dokumentu se navodi da je nasilje nad ženama i bračno nasilje i dalje problem.

I zlostavljanje dece, u kojem je i seksualno zlostavljanje, Stejt dipartment vidi kao problem u Hrvatskoj, te nasilje i diskriminaciju homoseksualne, biseksualne i transseksualne populacije.

(Srna)