Jasenovac nije bio logor smrti, već radni logor, poruka je koja se mogla čuti na današnjem okruglom stolu pod nazivom "Znanstveni pristup istraživanju žrtava Jasenovca", održanom u organizaciji Kluba zastupnika Dom i nacionalno okupljanje te Hrvatskih suverenista.
Na skupu su učestvovali Igor Vukić, autor knjiga o Jasenovcu, Nikola Banić, naučnik i istraživač, Slobodan Prosperov Novak, istoričar književnosti, te poslanik u hrvatskom Saboru Krešimir Čabaj, moderator rasprave, piše 24sata.hr.
"Mislimo da su izlaganja bila zanimljiva i da smo imali dosta novoga za čuti i naučiti, te da smo razmotrili nove modele istraživanja ove za Hrvatsku itekako važne teme. Hrvatska je decenijama bila izložena krivici za stotine hiljada ljudi, što ne odgovara istini. Ono što nas zanima jeste istina, ma kakva god ona bila", izjavio je zastupnik Čabaj.
Govoreći o rezultatima sopstvenih istraživanja, Igor Vukić istakao je kako dostupna dokumentacija pokazuje da se u Jasenovcu "nije događalo masovno, serijsko ubijanje".
"Prema dokumentima i drugim izvorima, Jasenovac je bio radni logor u kojem se mogao izgubiti život zbog bolesti, kažnjavanja, bega ili odluka viših vlasti. Broj ljudi koji su stradali u tom logoru daleko je manji nego što su bile dosadašnje procene. Verujem da će dalja istraživanja potvrditi da Jasenovac nije bio logor smrti nego radni logor, i da će to doneti nove spoznaje", rekao je Vukić.
Podsetimo, logor Jasenovac je osnovan sredinom avgusta 1941. a prvi zatočenici su dovedeni već nedelju dana potom, uglavnom iz prethodno postojećih logora, kao Pag, Jadovno, Gospić, Danica kod Koprivnice. Kompleks logora je oblikovan do februara 1942. Sačinjavalo ga je pet glavnih i nekoliko manjih logora i niz stratišta, mesta na kojima su ubijani zatočenici.
Bili su to: Logor I Bročice, Logor II Krapje, Logor III Ciglana, Logor IV Kožara, Logor V Stara Gradiška, Logor IV Mlaka.
Glavna stratišta, mesta masovnih likvidacija, bili su: Gradina na suprotnoj strani Save, Jablanac, Uštice, Mlaka, krečana u Dubici, kao i Granik na Savi. Ceo logorski sitem nalazio se pod komandom ustaške nadžorne službe, njenog Ureda III.Sporovi o broju žrtva logora Jasenovac nisu okončani.
Sistematski su u logor odvođeni civili, neželjeno stanovništvo, prečesto sasvim mirni građani koji nikakve veze ni sa politikom ni sa ustanicima nisu imali, ali su pripadali, po ustaškim nazorima, etničkim grupama koje je trebalo odstraniti.
Prema nalazima "Spomen područja Jasenovac" popisano je, poimence, 83.145 žrtava. To međutim ne može biti konačna cifra. Po tom popisu, među žrtvama je bilo 47.627 Srba, 16.173 Roma, 13.116 Jevreja, 4.255 Hrvata, 1.128 Muslimana, prenosi RTS.
Centar Simon Vizental smatra da je je najniža cifra žrtva 85.000. Holokaust memorijalni Muzej iz SAD drži da je žrtva bilo do 99.000. Poratna državna "Komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača" zaključila je da je u sistemu logora Jasenovac bilo ukupno između 500.000 i 600.000 žrtava.
Vaše mišljenje nam je važno - ostavite nam komentar, nije potrebna registracija!
BONUS VIDEO:
(MONDO)
· Reaguj