- Mladi motociklista iz Bjelovara prijavljen je jer je na snimku sa stacionarne kamere pokazao srednji prst, a policija traži kaznu od 700 evra.
- Policija tvrdi da kamera nije snimila gest, već prekoračenje brzine, a nepristojan potez je primećen tek naknadnim pregledom snimka.
- Advokat smatra da kamera nije službeno lice i da sporni snimak ne bi trebalo koristiti za ovakav prekršaj, pa će konačnu odluku doneti sud.
Srednji prst koji je mladi motociklista u Bjelovaru pokazao stacionarnoj policijskoj kameri nije snimljen zato što je uređaj "prepoznao" taj gest. Prema odgovoru hrvatske policije portalu Index, fotografija je nastala nakon što je kamera zabeležila saobraćajni prekršaj, odnosno prekoračenje dozvoljene brzine, dok je nepristojan gest primećen tek naknadnim pregledom snimka.
Na osnovu te fotografije protiv mladića je pokrenut postupak zbog navodnog vređanja i omalovažavanja policijskih službenika. Policija za njega traži novčanu kaznu od 700 evra.
Slučaj je otvorio pitanje da li se pokazivanje srednjeg prsta kameri uopšte može pravno tretirati kao vređanje policajca, ali i šta sve nadzorne kamere snimaju, kao i na koji način se ti snimci koriste i čuvaju.
Može li nadzorna kamera da bude uvređena?
Advokat Fran Olujić ranije je za RTL rekao da ne vidi pravni osnov za prijavu protiv mladića. Nakon odgovora policije Indexu, ocenio je da se otvorilo još jedno, šire pitanje - da li snimak nastao radi utvrđivanja saobraćajnog prekršaja sme da se koristi za kažnjavanje potpuno drugačijeg ponašanja.
Iz policije su objasnili da stacionarni uređaji za nadzor saobraćaja, nakon što registruju prekršaj, fotografišu vozilo koje je u njemu zatečeno.
"U konkretnom slučaju fotografija nije nastala radi evidentiranja gesta vozača, već prilikom evidentiranja saobraćajnog prekršaja prekoračenja brzine", naveli su iz policije.
Dodali su da takva fotografija predstavlja dokaz u prekršajnom postupku i da se, u zavisnosti od načina vođenja postupka, prilaže optužnom predlogu ili dostavlja sudu.
Ko pregleda snimke sa kamera?
Nakon što uređaj zabeleži prekršaj, policijski službenici pregledaju fotografiju i dostupne podatke kako bi utvrdili vlasnika vozila i identitet vozača. Vlasniku se potom šalje obaveštenje o prekršaju i od njega se traže verodostojni podaci o osobi koja je upravljala vozilom.
Policija tvrdi da snimke pregledaju isključivo ovlašćeni službenici hrvatskog Ministarstva unutrašnjih poslova. Fotografije se čuvaju u službenim evidencijama, dok se one koje predstavljaju dokaz zadržavaju do okončanja prekršajnog ili sudskog postupka.
Ovakav odgovor razlikuje se od ranije objavljene zvanične informacije, u kojoj nije bilo pomenuto da je mladić prekoračio dozvoljenu brzinu. Tada je saopšteno da se postupak protiv njega vodi isključivo zbog gesta prema kameri.
Policija sada izričito tvrdi da je uređaj fotografisao vozilo zato što je prethodno registrovao prekoračenje brzine.
"Kamera nije ni državni organ ni službeno lice"
Advokat Fran Olujić ocenio je da policija nema pravni osnov za pokretanje prekršajnog postupka zbog pokazivanja srednjeg prsta kameri.
"Nije to bila uvreda policijskim službenicima. Besmisleno je voditi takav prekršajni postupak. Policija se poziva na to da bi se radilo o prekršaju kada se omalovažava ili vređa državni organ ili službeno lice. Kamera nije ni državni organ ni službeno lice", rekao je Olujić.
Policija se, prema dostupnim informacijama, poziva na član 17. hrvatskog Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Prema toj odredbi, vređanje ili omalovažavanje državnih organa i službenih lica može se kazniti novčanom kaznom od 700 do 4.000 evra ili zatvorom do 30 dana.
Olujić je naveo da nema mnogo sudske prakse koja bi mogla neposredno da se primeni na ovaj slučaj, zbog čega ne želi da nagađa kakvu će odluku doneti Opštinski sud u Bjelovaru.
"Međutim, prema mom mišljenju, to sasvim sigurno nije prekršaj. Zbog toga uopšte ne bi trebalo voditi postupak", rekao je advokat.
"Da li je iza kamere u tom trenutku uopšte bilo službeno lice?"
Nakon što mu je predočen odgovor policije, Olujić je ponovio da činjenica da fotografiju naknadno pregledaju policijski službenici ne rešava osnovni pravni problem.
Prema njegovom tumačenju, nije poznato da li se u trenutku kada je mladić pokazao srednji prst iza kamere, odnosno pored uređaja, nalazilo konkretno službeno lice kojem je taj gest mogao da bude upućen.
Zbog toga i dalje smatra da mladić nije vređao državni organ niti službeno lice u smislu prekršaja za koji ga policija tereti.
"Gest svakako može da bude nepristojan, ali to ne znači da predstavlja upravo taj prekršaj", rekao je Olujić.
Odgovor policije otvorio novi problem
Prema rečima advokata, policijsko objašnjenje otvorilo je dodatno pitanje. Ako je svrha kamere evidentiranje saobraćajnih prekršaja, u ovom slučaju prekoračenja brzine, postavlja se pitanje da li tako nastao snimak može da se koristi za utvrđivanje nekog drugog ponašanja koje nije povezano sa prekršajem zbog kojeg je fotografija napravljena.
"Kamera je postavljena radi evidentiranja saobraćajnih prekršaja, a ne radi beleženja svakog drugog ponašanja koje bi eventualno moglo biti protivpravno", smatra Olujić.
U suprotnom bi, upozorio je, moglo da se dogodi da takve kamere praktično funkcionišu kao sistem video-nadzora javnih površina, iako saobraćajnica nije pod neprekidnim nadzorom, već se uređaj aktivira samo radi beleženja saobraćajnog prekršaja.
O tome da li policija ima pravni osnov da gest prema kameri tretira kao vređanje policijskog službenika, kao i da li snimak nastao radi dokazivanja saobraćajnog prekršaja može da se koristi za sankcionisanje takvog ponašanja, na kraju će odlučiti sud.
Zakon strogo propisuje u kojim slučajevima slučajni ili sporni snimci mogu da se koriste u sudskom postupku, uglavnom kada je reč o najtežim krivičnim delima. Pokazivanje srednjeg prsta kameri svakako ne pripada toj kategoriji.
BONUS VIDEO:
(Index.hr/Mondo)
